Petokraka - jedan od najkontroverznijih simbola u modernoj Hrvatskoj

Petokraka ili crvena zvijezda jedan je od najkontroverznijih simbola u modernoj Hrvatskoj.
"Pod njom se razarao Vukovar i druga hrvatska mjesta, JNA je izvršila agresiju na Hrvatsku", reći će protivnici ovog simbola i biti u pravu.

"Puno prije toga pod njom su se antifašisti, predvođeni brojnim Hrvatima borili protiv nacista, fašista i njihovih saveznika ustaša i četnika i na zasjedanju AVNOJ-a stvorili temelje moderne Hrvatske", reći će njeni zaštitnici i, baš kao ovi prvi, biti u pravu.

Ono što i jedni i drugi zaboravljaju je to da su simboli uvijek sporedni, oni su samo ukras na glavama ljudi, i to poptuno doslovno, ljudi koji propagiraju neku ideju. Problem je kad povijesni simboli postanu problem modernog društva umjesto da budu tamo gdje im je mjesto - duboko u povijesti...

Petokraka se u povijesti koristila u bezbroj varijanti na bezbroj mjesta diljem svijeta. No, tek će joj komunizam dati ono značenje po kojem će postati i ostati prepoznatljiva. Za razumjeti problematiku petokrake treba se barem malo dublje zagledati u problematiku komunizma i njegov utjecaj na svijet.

Komunizam je nastao puno prije nego mu je crvena petokraka postala simbol

Komunizam nastaje sredinom burnog 19. stoljeća. Europske države još se nisu oporavile od iskustva Francuske revolucije i Napoleonskih ratova, Bečki je kongres uspio koliko toliko vratiti stari poredak i očuvati monarhističko uređenje, a onda je stigla 1848. godina. U moru pokreta diljem probuđene Europe pojavit će se komunizam, pokret koji je napaćenom i eksploatiranom europskom radništvu ponudio ono sve što su željeli čuti. Utopijsko radničko društvo jednakih brzo je steklo poklonike diljem Europe, tiskanje Komunističkog manifesta 1848. godine značilo je početak nove svjetske ere.

Novi se pokret širio Europom i stekao mase poklonika. Odmah u svom startu on se našao u sukobu s Crkvom. Za razliku od onozemaljske pravde, komunizam je obećavao pravdu na ovom svijetu. Koliki je komunizam bio šok na cijelo europsko društvo 19. stoljeća pokazuje i činjenica da je crkva, ogrezla u vezama sa europskim dvorovima, prvi put manifestu odgovorila tek 1896. enciklikom De rerum novarum, dokumentom u kojem se Vatikan po prvi put počeo baviti radničkim pitanjem.

Nekoliko verzija nastanka

No, tek će pojavom petokrake komunizam dobiti onaj pravi, međunarodni simbol po kojem će postati poznat i koji će ga, sad je jasno, nadživjeti i ostati aktualan i dugo nakon smrti cijele ideologije.

Početak petokrake kao simbola komunizma treba tražiti u ruskom građanskom ratu koji je trajao od 1917. do 1922. godine. No, točan razlog zašto će petokraka baš postati simbolom komunizma gubi se u bespućima povijesne zbilje, kako bi rekao jedan poznati Hrvat čije je čelo također dobar dio života krasila petokraka.

Prema jednoj verziji, na početku građanskog rata u Moskvu je stizao velik broj boraca i dezertera sa bojišta. Podsjetimo, u to doba Rusija još uvijek sudjeluje u Prvom svjetskom ratu protiv Austro- Ugarske i Njemačke iako vrije iznutra. Kako bi se razlikovali pripadnici moskovskog garnizona od bezbrojnih vojnika koji su dolazili s ratišta, pripadnicima moskovskog garnizona rečeno je da na kapama nose male petokrake. Po izbijanju Oktobarske revolucije velik dio tih vojnika pridružit će se boljševicima i njihovoj Crvenoj armiji. Tada će samo svoje male petokrake obojati u crvenu boju, boju koja simbolizira socijalizam i tako će nastati crvena petokraka.

Prema drugoj verziji, za nastanak crvene petokrake kao simbola komunizma zaslužan je Lav Trotsky. On je došao na ideju preko Nikolaja Krylenka koji je bio esperantist. Esperantistima je petokraka također simbol. Trotskom, jednom od vodećih komunista koji će po Staljinovu naređenju biti brutalno ubijen u Meksiku 1940. godine, svidjela se ideja da svaki krak petokrake predstavlja po jedan kontinent na kojem žive ljudi. To je, valjda, trebalo predstavljati i širenje komunizma po svijetu.

Koja god teorija bila točna, a možda je istina kombinacija obje teorije, crvena petokraka postat će simbol ruske revolucije, komunizma, a iz sovjetske rusije proširit će se na ostatak svijeta.

Partizani i Drugi svjetski rat

SSSR, nastao baš na današnji dan 1922. godine, petokraku će staviti na zastavu, a dodat će joj još i srp i čekić, simbol jedinstva radnika i seljaka. Iz Sovjetskog saveza petokraka će se između dva rata kao simbol komunizma proširiti i na komunističke pokrete diljem Europe. Komunistički pokreti bili su uvelike ovisni o Moskvi, a takav je bio i jugoslavenski. Često se zaboravlja da partizanski ustanak pod vodstvom komunista u Jugoslaviji nije podignut u travnju kad je Njemačka napala Jugoslaviju. U tom je trenutku SSSR bio u formalnom sporazumu o nenapadanju sa Njemačkom potpisanom 1939. godine. Partizanski ustanak u Jugoslaviji dignut je "tek" u lipnju 1941. godine, dan nakon Njemačke invazije na SSSR. Koliko je komunistički pokret u Jugoslaviji bio zadivljen Sovjetskim savezom i njihovim vođom govori i podatak da je, nimalo slučajno, Prva proleterska brigada osnovana 21. prosinca 1941. godine, na Staljinov rođendan.

Partizanski borci na glavi će nositi crvenu petokraku baš po svojim sovjetskim uzorima. Ne treba ni spominjati da je već tog trenutka taj simbol već bio prilično prekriven krvlju - cijele tridesete godine u SSSR-u traju staljinističke čistke u kojima su stradali milijuni nevinih ljudi.

No, tu stvari ne treba gledati jednoznačno. Partizanski ustanak podigli su komunisti jer su jedini imali iskustvo ratovanja. Većinu akcija i planova u prvim danima ustanka predvodili su tzv. "španjolci", komunisti koji su ratni zanat iskovali u Španjolskom građanskom ratu. No, pod petokrakom se tad okupljaju brojni ljudi - Srbi koji bježe od ustaškog terora, brojni Hrvati, u prvom redu Dalmatinci, koji bježe od talijanskih zločina i progona, Židovi i drugi elementi iz ovog ili onog razloga. Štoviše, u tim prvim godinama ratovanja pravi komunisti u debeloj su manjini, pod petokrakom se okupljaju razni slojevi društva koji s komunizmom nemaju ama baš nikakve veze. Petokraku će tako na čelu nositi velik broj katoličkih svećenika, a što će dovesti i do nekih suludih kombinacija kao što su petokraka i križ i slično. Prema kraju rata, komunizam će postati sve prisutiniji među partizanima, a komunističko vodstvo do kraja će rata uzore vidjeti u Staljinu, čovjeku koji je pod petokrakom napravio brojne zločine nad vlastitim narodom (ili narodima), ali opet, s druge strane, dao nemjerljiv doprinos u borbi protiv nacizma.

Do kraja rata partizanski pokret će se ustostručiti. S vremenom će mu se pridružiti velik broj ljudi, pa i nekadašnjih protivnika. Tito, koji je brzo postao nezamjenjivi lider pokreta, nekoliko je puta nudio amnestiju protivnicima. Nju su prihvatili uglavnom četnici (iako je nuđena i vojnicima NDH). Četnici, naime, nisu imali izlaza - potučeni do nogu 1943. godine nisu imali gdje. Brojne vojnike NDH kakva takva vlast u Zagrebu još je 1945. godine uvjeravala da je preokret moguć. Tako će pod petokraku dospjeti i velik broj četinka.

Još za vrijeme rata došlo je do brojnih zločina ljudi koji su na čelu imali ovaj simbol. Primjerice, lijeva skretanja, odnosno čišćenje crnogorskih komunista koji su, a to je u komunizmu najveći grijeh, skrenuli s kursa. No, daleko najgori i najodvratniji zločin kojeg će se počiniti pod ovim simbolim dogodit će se neposredno poslije rata. U narodu poznat kao Križni put, bio je to osvetnički zločin u kojem je stradalo na desetke tisuća Hrvata, nešto četnika, Nijemaca i drugih. Nažalost, za te zločine do dana današnjeg nitko nije odgovarao, a činjenica da su ih vršili ljudi koji su na čelu nosili crvenu zvijezdu mnogima je (s pravom) usadila strah od iste.

Petokraka danas

Sa druge strane, pod tom istom petokrakom tih je godina ratovao Franjo Tuđman, utemeljitelj moderne Hrvatske, a na 3. zasjedanju ZAVNOH-a ljudi s petokrakama na čelu donijeli su odluke zbog kojih ćemo desetljećima kasnije imati pravo na vlastitu državu.

Tito će se krvnički posvađati sa Staljinom 1948. godine, ali će petokraka na jugoslavenskoj zastavi ostati. Već je tada postala i ostala internacionalni komunistički simbol, značajniji i od sovjetskog saveza.

Sovjetskog saveza odavno već nema, baš kao ni Jugoslavije. O davno umrlom Titu danas govore samo još ostarjeli komunisti i njegovi mrzitelji, nacionalisti koji moraju nekoga kriviti za svoj jad, a ne mogu sebe. Petokrakom se, osim povjesničara, bave isključivo ljudi koji o njoj pojma nemaju, kao ni o većini drugih stvari.

Za ostale, petokraka postoji samo u povijesnim knjigama, ljudi neopterećeni propalim ideologijama 20. stoljeća crvenu zvijezdu petokraku stavit će samo na božićno drvce. Ili gledati na etiketi popularnog piva.