„IN MEMORIAM BiH 1992 – 1995“

UDIK: U BiH izgrađeno je više od 2.100 spomenika koji su posvećeni borcima i civilima

Objavljeno:10.12.2016 - 12:00
A A A Times Arial

Centralna evidencija spomenika (CES) predstavljena je na današnjoj konferenciji u Sarajevu, a riječ je o jedinoj evidenciji spomenika i spomen-obilježja u Bosni i Hercegovini, izgrađenih u postkonfliktnom periodu. Jedinstvenu bazu spomenika upriličilo je Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK), a predstavljena je povodom Međunarodnog dana ljudskih prava.

Koordinator UDIK-a Edvin Kanka Ćudić kazao je da je prema popisu Centralne evidencije spomenika u Bosni i Hercegovini izgrađeno više od 2.100 spomenika, tačnije 2.143 spomenika, koji su posvećeni stradanju civila i boraca tokom proteklog rata u BiH.

„Veći broj spomenika nalazi se na području Federacije BiH, a takođe regija u kojoj je popisano najviše spomenika je u Federaciji BiH (Tuzlanski kanton sa ukupno 288 spomenika). Ovi podaci se odnose na 119 opština u BiH, uključujući i tri opštine koje nemaju izgrađenih spomenika: Istočni Drvar, Ljubinje i Trnovo (RS). Trenutno ne posjedujemo podatke za 24 opštine (Banja Luka, Čapljina, Drvar, Gradiška, Istočna Ilidža, Jajce, Kiseljak, Kladanj, Kneževo, Kreševo, Kozarska Dubica, Krupa na Uni, Kupres, Kupres – Novo Selo, Laktaši, Livno, Lopare, Ljubuški, Neum, Ravno, Rogatica, Stanari, Šipovo i Trebinje. Djelimične podatke posjedujemo za sljedeće općine/opštine/gradove: Konjic, Mostar, Novi Grad, Prijedor, Stolac, Višegrad i Zvornik“, kazao je Ćudić na današnjoj konferenciji.

Raznih oblika i veličina

Edvin Kanka Ćudić naglasio je da su dosadašnje iskustvo i analiza pokazali da su na području BiH izgrađeni razni oblici memorijala koji su okarakterisani kao spomenici, te da kada govorimo o spomen-obilježjima moramo naglasiti da to nisu isključivo spomenici, odnosno veća geometrijska tijela od mermera ili kamena, nego da se tu radi i o manjim ili većim pločama (metalnim, mermernim, kamenim i sl), skulpturama, krstovima/križevima, spomen-česmama, fontanama, muzejima, spomen-sobama, mostovima, šehidskim nišanima, mezarjima/grobljima, spomen-kompleksima i dr.

„Istraživanje je pokazalo da se u najvećem broju slučajeva radi o manjim ili većim pločama koje su postavljene na određene objekte, najčešće na mjestima stradanja. Takođe, istraživanje ukazuje i na to da su spomenici posvećeni borcima uglavnom većih dimenzija, ponekad i cijeli kompleks koji uključuje groblje, spomen-česme, muzej itd. Spomen-obilježja koja su posvećena stradanjima civila uglavnom su manjih dimenzija u obliku ploče sa ispisanim imenima stradalih. Takođe, u brojnim slučajevima ne postoje spomenici civilima nego se počast istima odaje na spomenicima izgrađenim borcima u tom mjestu. Vrlo često su spomenici posvećeni poginulim borcima izgrađeni u blizini škola ili u školskim dvorištima. Uglavnom, izgrađeni spomenici ukazuju na patnju i stradanje jednog naroda ili pojedinca od strane drugog naroda ili pojedinca, te nemaju za cilj isključivo odavanje počasti stradalima i širenje mira u zajednici“, naglasio je koordinator UDIK-a  Edvin Kanka Ćudić.

Istakao je da je istraživanje obuhvatilo teritorij cijele Bosne i Hercegovine, što podrazumijeva 142 općine/opštine/grada i Brčko Distrikt BiH, te da se podaci koji se nalaze unutar Centralne evidencije spomenika u BiH odnose se isključivo ona spomen-obilježja nastala kao rezultat stradanja u proteklom ratu u BiH (1992 – 1995).

"Centralna evidencija spomenika u BiH nije konačna i potpuna lista spomenika koji su izgrađeni u BiH, ali u velikoj mjeri daje jasan prikaz problema izgradnje spomen-obilježja u našoj zajednici. Zato svaki građanin koji ima bilo kakvu informaciju u vezi nekog spomen-obilježja može isti prijaviti, a stručni tim UDIK-a će kroz određeni proces provjere utvrditi da li je dobijena informacija istinita te ukoliko jeste isti će biti uvršten u Centralnu evidenciju spomenika u BiH (CES BiH)", dometnuo je Ćudić.

 

Federacija BiH

Na konferenciji je istaknuto da je na području Federacije BiH popisano 1.428 spomen-obilježja, te da je najveći broj spomenika popisan na području Tuzlanskog kantona – ukupno 288 spomenika, a najmanje na području Kantona 10 – 24 spomenika.

federacija1

"Najveći broj spomenika popisan u Federaciji BiH je u Mostaru – ukupno 68 spomenika. Na području Federacije BiH svaka općina ima izgrađene spomenike posvećene borcima i/ili civilima stradalim u proteklom ratu u BiH", istakao je Ćudić.

Republika Srpska

Na području Republike Srpske popisano je 664 spomen-obilježja. Najviše spomenika se nalazi na području Bijeljinske regije, koja uključuje i subregiju Zvornik – ukupno 231  spomenik, te na području Dobojske regije – ukupno 198 spomenika. Najviše spomenika izgrađeno je na području grada Doboja – ukupno 74 spomenika. Opštine koje nemaju izgrađenih spomen obilježja su: Istočni Drvar, Ljubinje i Trnovo (RS).

republika-srpska

Brčko Distrikt

Na području Brčko Distrikta popisano je 51 spomen-obilježje od čega je 25 spomenika posvećeno stradanjima Srba, 13 stradanjima Bošnjaka, 10 stradanjima Hrvata i 3 spomenika su posvećena stradanjima više etničkih ili vjerskih grupa. "Ne postoji spomen-obilježje namijenjeno svim civilnim žrtvama rata", naveli su predstavnici UDIK-a na današnjoj konferenciji.

Prva evidencija spomen-obilježja

Istraživači i istoričari koji su gradili Centralnu evidenciju spomenika u BiH dobili su činjeničnu građu iz različitih izvora, te je tako prvi put u istoriji zemalja bivše Jugoslavije, napravljena evidencija spomen-obilježja koja ne daje prostor za manipulaciju, minimiziranje ili preuveličavanje svih spomenika koji su izgrađeni u Bosni i Hercegovini. Ova evidencija objavljena je u vidu knjige pod nazivom „IN MEMORIAM BiH (1992 – 1995)“ i web stranice www.ces-cem.org.

Proces istraživanja i prikupljanja podataka vršio je UDIK-ov tim u saradnji sa lokalnom zajednicom (općinskim/opštinskim službama, vjerskim ustanovama, raznim udruženjima itd). S obzirom na to da velik broj opština ne posjeduje podatke, prikupljali su se uglavnom uz pomoć udruženja žrtava rata ili vjerskih ustanova. Osim prikupljanja podataka rađeno je i na analizi podataka u cillju donošenja određenih prijedloga i preporuka u vezi građanske memorijalizacije u BiH. Analizu je radio UDIK u saradnji sa prof. dr. Nerzukom Ćurkom (Fakultet političkih nauka u Sarajevu) i mr Amrom Čusto (Zavod za zaštitu kulturno – historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo).

 

 

NAJGLEDANIJI VIDEO DANAS NA PORTALU:

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Novi.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Novi.ba!