Srbiji ne odgovara marginaliziranje Hrvata u BiH jer stvara tenzije

U političkom vrhu Hrvatske razmišlja se o velikoj, i sasvim sigurno neočekivanoj novosti kad je riječ o traženju saveznika u politici prema Bosni i Hercegovini.

Postoje razmišljanja, naime, da bi srpski premijer Aleksandar Vučić mogao odigrati važnu ulogu u procesu pronalaženja rješenja koje bi osiguralo dva osnovna cilja vlasti u Zagrebu, a to su: otvaranje europske perspektive za BiH i osiguranje ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda, rekla je jučer za Jutarnji list osoba koja je već mjesecima snažno angažirana u odnosima između Hrvatske i BiH.

Ozbiljna ideja

Na pitanje misli li zaista da bi Vučić mogao pomoći u traženju dugotrajnog rješavanja situacije u BiH, dobili smo potvrdan odgovor i prilično iscrpnu analizu. Zaključujemo da se ne radi o izdvojenom razmišljanju, nego ozbiljno pripremanoj ideji. No, nepoznato je jesu li o tome već poduzeti kontakti s Beogradom ili tek trebaju biti.

“Hrvatska želi BiH kao suverenu državu s tri ravnopravna naroda.Rekli smo bez fige u džepu, da ćemo takvoj BiH pomoći u približavanju u EU i NATO-u, među ostalim jer je interes Hrvatske imati stabilnu državu s kojom imamo dugačku granicu. Ali već prilično dugo u BiH se smanjuju prava hrvatskog naroda, drugi biraju predstavnika Hrvata u Predsjedništvu i svjedočimo trendu koji nije prihvatljiv. Zbog toga je Hrvatska, poslije 15 ili 16 godina, odlučila voditi ozbiljnu i sustavnu politiku prema BiH, što nekima ne odgovara. Posljedica je ovo podizanje optužnica, koje predstavlja klasičnu manipulaciju.

Bakir Izetbegović želi da sve ostane kao što je bilo, i podignute su optužnice kako bi one postale predmet razgovora, a ne ono glavno, kako urediti BiH kao demokratsku državu”, ispričao je izvor Jutarnjeg. Kao što je poznato, ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier ovih je dana izjavio da se hrvatske vlasti konzultiraju s NATO-om i EU oko optužnica protiv bivših pripadnika HVO-a. Naš sugovornik kaže da očekuje i puno veću angažiranst SAD-a nakon formiranja iduće predsjedničke administracije - ali i Srbije. Prema njegovu mišljenju, za razliku od Milorada Dodika, lidera Republike Srpske, Aleksandar Vučić nije zainteresiran za podjelu BiH.

“Vučić je svjestan da međunarodna zajednica ne dopušta podjelu BiH, a i kada bi dozvolila, Dodik bi se brzo pretvorio u problem jer bi stekao status ujedinitelja srpskih teritorija. Nemojte zaboraviti da je Srbija supotpisnica Daytonskog sporazuma, što znači da ima pravo i obvezu pridonositi miru i izgradnji BiH. Usto, Vučiću na duži rok ne odgovara ni sadašnja situacija u kojoj se marginaliziraju Hrvati, jer nastaju dva entiteta - srpski i bošnjački - koji su u stanju neprekidnih tenzija. A tenzije u svakom trenutku mogu buknuti u sukob. Zato je i Srbiji interes da Hrvati budu jednakopravni sa Srbima i Bošnjacima i na taj način pridonesu balansu.

Subotička deklaracija

Naposljetku, Hrvatska i Srbija, odnosno Kolinda Grabar-Kitarović i Aleksandar Vučić prije nekoliko mjeseci potpisali su Subotičku deklaraciju, koja predstavlja temelj rješavanja problema među našim državama”, objasnio je taj državni dužnosnik.Iako se zasad radi prije o razmatranju varijanti nego konkretnoj inicijativi, ideja da bi Vučić mogao postati adut Hrvata u BiH donedavno je bila nezamisliva. A sada je u optjecaju u visokim dipomatskim i političkim krugovima.