Deponija koja se nalazi u blizini bolnice i naselja višestruko ugrožava zdravlje ljudi!
Predsjednik Udruženja za zaštitu okoline "Zeleni Neretva" Konjic, Amir Varišćić za naš portal govori o ekološkim problemima sa kojima se susreću stanovnici ovog područja, te kako u ovom gradu ne postoji građanska "hrabrost" da se javno progovori o konkretnim ekološkim problemima koji egzistiraju na području Konjica. Da bi se problem riješio potrebno je ukazati na problem i javno obznaniti njegov uzrok, odnosno „prozvati“ uzročnika. A, upravo tu nastaje „kratki spoj“. Građanstvo koje je afektirano određenim ekološkim problemom, izbjegava da se konfrontira sa uzročnicima problema jer se najčešće radi o osobama koje su bliske sa vladajućim političkim elitama.
Novi: Kakva je ekološka situacija u Konjicu?
Konjic se u principu ne razlikuje mnogo od drugih bosanskohercegovačkih mjesta kada je u pitanju odnos prema životnoj sredini. Općenito se može reći da situacija nije sjajna i da može biti mnogo bolja. U obilju drugih problema koji opterećuju naše društvo ekologija je često na margini zanimanja javnosti. Stoga smo nerijetko u prilici da o nekom ekološkom problemu saznamo tek onda kada problem eskalira, odnosno kada se desi neki ozbiljniji incident, a tada je obično prekasno za suštinsko rješavanje problema. Nažalost, situacija nije bolja ni kada je u pitanje plansko djelovanje nadležnih institucija na prevenciji ekoloških problema.
Novi: Ko snosi odgovornost za ovakvu situaciju?
Bilo bi nepošteno tvrditi da potpunu odgovornost za ovakvo stanje snose isključivo lokalne vlasti, iako su iste u dobroj mjeri odgovorne za razne ekološke propuste. Postoje i drugi nivoi vlasti, te nadležne inspekcijske službe koje snose svoj dio krivice, ali se također mora istaći da ni sami građani nemaju korektan odnos prema vlastitoj životnoj sredini. Stiče se utisak da ne postoji „građanska“ hrabrost da se javno progovori o konkretnim ekološkim problemima koji egzistiraju na području Konjica. U principu, rješavanje većine ekoloških problema moglo bi biti vrlo jednostavno. Da bi se problem riješio potrebno je ukazati na problem i javno obznaniti njegov uzrok, odnosno „prozvati“ uzročnika. A, upravo tu nastaje „kratki spoj“. Građanstvo koje je afektirano određenim ekološkim problemom, izbjegava da se konfrontira sa uzročnicima problema jer se najčešće radi o osobama koje su bliske sa vladajućim političkim elitama. Stoga se onda od ekoloških udruženja očekuje da javno progovore o problemu. Naše udruženje doživjelo je mnogo neugodnih situacija upravo zbog svog javnog oglašavanja o nekom ekološkom problemu.
Novi: Šta konkretno čine općinske vlasti sa načelnikom Bubalom na čelu po pitanju ekologije?
Prema našem mišljenju općinske vlasti imaju neku vrstu dvostrukog odnosa prema životnoj sredini. Sa jedne strane, započete su veoma pozitivne aktivnosti na izgradnji kolektora i prečišćivača za tretiranje komunalnih otpadnih voda grada Konjica. Sa druge strane, postoji niz ozbiljnih ekoloških problema u kojima vlasti ne vide ništa sporno, a nerijetko se radi o problemima za čije je rješavanje potrebno mnogo manje materijalnih i ljudskih resursa nego što je to slučaj sa izgradnjom pomenutog prečišćivača. Ovu situaciju možda najbolje ilustrira činjenica da je posljednja tematska sjednica Općinskog vijeća na temu ekologije održana još davne 2003. godine, iako je jedan od zaključaka tog istog vijeća da se ovakve sjednice održavaju najmanje jednom godišnje. Također, općinske vlasti ne prepoznaju izuzetne prirodne vrijednosti kojima ovo područje obiluje, tako da ni ne pokušavaju staviti ove resurse u funkciju zaštite i održivog razvoja (turizam, organska poljoprivreda, eksploatacija pitke vode, održivo šumarstvo, obnovljivi izvori energije i dr.). Ovakav vid razvoja pruža dugoročne razvojne šanse ruralnom stanovništvu, zaustavlja postojeći trend iseljavanja, te ne zahtijeva velika početna ulaganja kao što to zahtijevaju veliki hidroenergetski objekti na kojima općinske vlasti insistiraju. Općinske vlasti posmatraju prirodne vrijednosti isključivo kroz hidroenergetske resurse tako da su, pored planova za tri velike hidroelektrane na Neretvi, izdate koncesije za izgradnju čak 40 malih hidroelektrana na pritokama Neretve. Iako je većina ovih koncesija izdata još prije deset i više godina trenutno je u funkciji samo jedna od njih, a što najbolje potvrđuje da su koncesije izdane brzopleto i bez potrebnih analiza i javnih rasprava.
Novi: Koliko je divljih deponija u Konjicu i koliko je opasna deponija u blizini bolnice koja se nalazi u neposrednoj blizini grada?
S obzirom da je područje općine Konjic među najvećim u BiH tako je veoma teško kontrolisati divlje deponije u ruralnim dijelovima općine. Međutim, frapantna je činjenica da Konjic još od kraja rata nema riješeno pitanje gradske deponije. Skoro dvadeset godina se donose „privremena“ rješenja za lokacije deponije, a kulminacija problema se desila 2010. godine kada se tadašnja „privremena“ deponija Vrabač – koja nije zadovoljavala nikakve preduslove za sanitarnu deponiju – zbog pretrpanosti i strmog terena jednostavno obrušila na obližnje selo i vodotok Bijelu. Tom prilikom je na stotine tona raznog otpada završilo u dubinama Jablaničkog jezera. Povodom toga niko nikada nije proglašen odgovornim, a kao glavni krivac za kolaps deponije proglašena je vremenska nepogoda?! Trenutno Konjic još uvijek nema riješeno pitanje bezbjednog odlaganja otpada. Na lokaciji Repovačkog potoka, koja je par stotina metara udaljena od gradske bolnice i naselja Radava, nalazi se takozvano „reciklažno dvorište“, koje je zamišljeno u funkciji da redukuje i reciklira određenu količinu gradskog otpada, dok bi se ostatak otpada vozio i odlagao na regionalnoj sanitarnoj deponiji u Mostaru. S obzirom da regionalna deponija još uvijek nije u funkciji – niti ima indicija da će biti u skorije vrijeme – tako se glavnina otpada nema gdje odvoziti i njegovo deponovanje se vrši na lokaciji Repovačkog potoka. Negativan uticaj ove deponije je višestruk s obzirom da se nalazi u neposrednoj blizini rijeke Neretve, odnosno gradskog naselja i bolnice. Ovi uticaji se najbolje osjete u ljetnom periodu kada građani naselja Radava zbog nesnosnog smrada ne smiju otvarati prozore. Nažalost, rukovodstvo obližnje bolnice se javno ne oglašava po ovom pitanju.
Novi: Koji još ekološki problemi postoje u Općini Konjic?
Jedan od gorućih ekoloških problema odnosi se na dosada neviđenu eksploataciju i uništavanje šumskih resursa. Ovaj problem je prisutan u cijeloj Federaciji BiH i uzrokovan je nepostojanjem zakona o šumama na federalnom nivou. Zbog nedostatka provedbenih zakonskih mjera u šumama na području općine Konjic vlada haos, a koji rezultira katastrofalnim stanjem u šumskim kompleksima. Ukoliko se ovakvo stanje nastavi uskoro ćemo, pored ogromnih šumskih gubitaka, imati drastično povećane slučajeve poplava, klizišta, bujica, ali i suša i požara. Zvuči prilično nevjerovatno da je ovaj problem na marginama interesovanja javnosti pa tako političari ne snose ni djelić odgovornosti zbog opstruiranja donošenja novog zakona koji bi uveo red u ovu značajnu oblast.