Bosanski džihadisti u Siriji i Iraku

Bosna i Hercegovina
Bosanski džihadisti u Siriji i Iraku
Pouzdano utvrđivanje broja državljana Bosne i Hercegovine koji su boravili ili još uvijek borave na ratištima u Siriji i Iraku je izuzetno teško. Većina policijskih agencija u BiH raspolaže imenima uglavnom istih osoba za koje se vjeruje da su povezane sa odlascima na ratišta u Siriji i Iraku

Nakon hapšenja državljanina BiH u Švedskoj sbog sumnje da je pripadnik Islamske države, pokušali smo doći do informacija o broju državljana BiH koji ratuju na području Sirije i Iraka.

Pouzdano utvrđivanje broja državljana Bosne i Hercegovine koji su boravili ili još uvijek borave na ratištima u Siriji i Iraku je izuzetno teško. Većina policijskih agencija u BiH raspolaže imenima uglavnom istih osoba za koje se vjeruje da su povezane sa odlascima na ratišta u Siriji i Iraku, a na osnovu tih podataka, svaka agencija za svoje potrebe procjenjuje ko je od tih ljudi otišao na strano ratište, ko je poginuo, ko se vratio a ko je još uvijek tamo. U velikom broju slučajeva podaci su nepotpuni i bez jasnih dokaza da je neka osoba zaista boravila na stranom ratištu.

U istraživanju "Novi zov rata u Siriji i bosanskohercegovački kontingent stranih boraca" profesora Vlade Azinovića i islamskog teologa i publiciste Muhameda Jusića se navodi da je na ratištima u Siriji i Iraku od 2012. do početka 2016. godine, boravilo ili još uvijek boravi između između 180 i 330 boraca iz BiH, uključujući poginule i povratnike. Do početka 2016. godine na stranim ratištima poginulo je 50 a vratilo se 47 muškaraca. Također u periodu od 2012. do 2016. godine na ratišta u Siriji je dovedeno ili se tamo rodilo 81 dijete. 

Više od jedne četvrtine muškaraca i žena prije odlaska u Siriju i Irak je boravilo ili posjećivalo selefijske zajednice poput Gornje Maoče, Dubnice, Ošvi, Liješnice i Bočinje, a najmanje jedna četvrtina muškaraca prije odlaska je bila osuđivana za krivična djela. Najčešća djela su nanošenje ozljeda, nasilničko ponašanje, izazivanje rasne i vjerske mržnje, nedozvoljeno posjedovanje oružja i eksploziva, izazivanje opće opasnosti i krivotvorenje isprava, navodi se u istraživanju.

Osobe koje su odlazile na strana ratišta najčešće su putovale sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo do Istanbula, a onda dalje do Gaziantepa ili Hataja. Od Gaziantepa se cestom putovalo u Kilis i preko graničnog prelaza Azaz se prelazilo u Siriju. Oni koji su putovali od aerodroma Hataja, cestom bi nastavljali u Antakju i Rejhanli, a u Siriju bi ulazili preko graničnog prelaza Bab el-Hava.

Tokom 2015. godine smanjen je broj odlazaka građana Bosne i Hercegovine i osoba porijeklom iz BiH na ratišta u Siriju i Irak, a početkom 2016. taj trend je gotovo zaustavljen. 

Smanjen broj odlazaka i dolazaka ratnika se pripisuje i pojačanim naporima sigurnosnih agencija, kao i trenutnim prilikama na teritoriji koju kontroliše ISIL, što ulazak i izlazak čini dosta težim.

 

 

Novo