NASA objavila fotografiju: Na Marsu snimljen nevjerovatan prizor

Nauka i tehnologija
NASA objavila fotografiju: Na Marsu snimljen nevjerovatan prizor

Snimak NASA-e prikazuje prizor nalik šumi na Marsu: Objašnjenje je neobično

Snimak koji je NASA-in Mars Reconnaissance Orbiter napravio 2008. godine prikazuje prizor nalik šumarcima na zaleđenim dinama u blizini Marsovog sjevernog pola. Iako tamne linije izgledaju poput stabala, riječ je o tragovima pijeska koji se spušta niz padine.

Prema dosadašnjim saznanjima, na Marsu nema vegetacije. Sletne letjelice i orbiteri nisu pronašli tragove algi, kaktusa ili drveća. Upravo zato snimak na kojem se na prvi pogled vidi nešto nalik šumi djeluje tako neobično.

Kako nastaju tamne pruge

Prizor je posljedica sezonskih promjena na Marsu. Ta planeta, kao i Zemlja, ima godišnja doba zbog nagiba svoje ose, ali promjene u polarnim područjima izgledaju znatno drugačije.

Tokom izuzetno hladne zime ugljikov dioksid iz atmosfere se smrzava i prekriva tlo slojem suhog leda. S dolaskom proljeća led ne prelazi u tekuće stanje, nego sublimira, odnosno direktno prelazi u gasovito stanje.

Sunčeva svjetlost prolazi kroz djelimično proziran sloj leda i zagrijava tlo ispod njega. Led zatim počinje sublimirati s donje strane, pa se između tla i zaleđene površine nakuplja gas pod pritiskom. Kada pronađe prolaz kroz pukotine, izbija prema površini i izbacuje tamni pijesak.

Pijesak se potom spušta niz padine dina. Iz orbite njegovi tragovi izgledaju poput debala i krošnji, stvarajući iluziju šume na mjestu na kojem nema drveća.

Zabilježeno i kretanje materijala

Kamera HiRISE je na snimku iz 2008. godine zabilježila i oblak prašine koji se podigao dok se materijal spuštao niz dinu. Prizor tako pokazuje da se površina mijenja čak i tokom samog posmatranja.

Tim koji je predvodila planetarna naučnica Candice Hansen-Koharcheck s Instituta za planetarne nauke uporedio je snimke polarnih dina nastale tokom nekoliko marsovskih godina. U studiji objavljenoj 2011. godine istraživači su opisali promjene u tom krajoliku: na pojedinim dinama nastali su novi jarci, dok su se u podnožju drugih pojavili svježi nanosi pijeska.

Mjerenja na pet dina pokazala su da su se rubovi njihovih padina tokom jedne marsovske godine pomjerili između 2,2 i 4,7 metara.

Ljeti led nestaje, a s njim i tamne pruge. Vjetar nastavlja oblikovati dine i poravnavati njihove padine. Kada se tlo zimi ponovo zaledi, počinju se stvarati uslovi za novi ciklus. Narednog proljeća tamni tragovi mogu ponovo iscrtati prividnu šumu na marsovskim dinama.

Novo