Ovu biljku pčele obožavaju, a komarci izbjegavaju: Idealna je za svako dvorište

Dok mnogi u bašti pažljivo njeguju paradajz, papriku ili začinsko bilje, jedna skromna biljka često prolazi potpuno nezapaženo. Riječ je o matičnjaku, poznatom i kao pčelinja nana ili limunasta melisa, višegodišnjoj biljci prepoznatljivo osvježavajućeg mirisa koja se stoljećima koristi u narodnoj medicini, kuhinji i domaćinstvu.

Matičnjak (Melissa officinalis) porijeklom je iz Evrope i Mediterana, a danas se može pronaći u brojnim vrtovima jer je izuzetno zahvalan za uzgoj. Lako se širi, dobro podnosi različite uslove i ne zahtijeva mnogo pažnje, a zauzvrat donosi niz koristi koje prevazilaze njegov prijatan miris limuna.

Osim što se od njegovih listova pripremaju čajevi i domaći sirupi, matičnjak ima važnu ulogu u privlačenju oprašivača, zaštiti bašte od pojedinih štetočina i očuvanju biodiverziteta.

Biljka koju pčele obožavaju

Nije slučajno što je njegov latinski naziv Melissa izveden iz grčke riječi za pčelu. Matičnjak tokom cvjetanja privlači veliki broj pčela, bumbara i drugih korisnih insekata zahvaljujući obilju nektara koje njegovi sitni cvjetovi sadrže.

Ako ga posadite u blizini povrtnjaka ili voćnjaka, možete povećati broj oprašivača u bašti, što se često pozitivno odražava i na prinose biljaka poput paradajza, paprike, tikvica, krastavaca i drugog plodonosnog povrća.

Prirodni saveznik protiv stresa i nesanice

Matičnjak je najpoznatiji po svom umirujućem djelovanju. Čaj od svježih ili osušenih listova tradicionalno se koristi kod nervoze, napetosti, nesanice i blagih oblika anksioznosti.

U narodnoj medicini koristi se i za ublažavanje nadutosti, grčeva u stomaku i drugih probavnih tegoba. Njegovo eterično ulje posebno je cijenjeno, a zgnječeni svježi listovi često se stavljaju na kožu nakon uboda insekata kako bi ublažili svrbež i iritaciju.

Osvježavajući dodatak jelima i napicima

Za razliku od nane koja ima intenzivan ukus mentola, matičnjak pruža blagu citrusnu aromu koja podsjeća na limun.

Najčešće se koristi svjež jer sušenjem gubi dio karakterističnog mirisa. Odlično se uklapa u voćne salate, limunade, domaće ledene čajeve, lagane umake, kao i jela od ribe i piletine.

Tokom ljeta često završava i u desertima, gdje osim arome donosi i osvježavajuću notu.

Domaći sirup koji gasi žeđ tokom vrelih dana

Od matičnjaka se može napraviti i ukusan domaći sirup.

Za pripremu je potrebno oko 150 grama svježih listova, kilogram šećera, litar vode, sok jednog limuna i malo limunske kiseline. Listovi se operu, sitno nasjeckaju i preliju proključalom vodom. Kada se tečnost ohladi, procijedi se, doda se šećer i limun, a zatim se sve dobro promiješa i sipa u boce.

Dobijeni sirup koristi se kao osnova za osvježavajući napitak koji tokom ljetnih vrućina odlično gasi žeđ.

Prirodna zaštita od komaraca i štetočina

Još jedna prednost matičnjaka krije se u njegovom intenzivnom mirisu. Komarci, muhe i pojedine baštenske štetočine ne podnose aromu koju biljka oslobađa, posebno kada se listovi protrljaju među prstima.

Zbog toga ga mnogi sade uz terase, staze, prozore ili na ivicama povrtnjaka kako bi smanjili prisustvo dosadnih insekata bez upotrebe hemijskih preparata.

Kako se uzgaja matičnjak?

Matičnjak je jedna od najzahvalnijih biljaka za uzgoj i odličan izbor za početnike. Najviše mu prijaju sunčana i polusjenovita mjesta, kao i rastresito zemljište koje zadržava dovoljno vlage.

Može se uzgajati iz sjemena, ali se najčešće razmnožava dijeljenjem starijih biljaka tokom proljeća ili jeseni. Kada se jednom primi, može godinama uspješno rasti na istom mjestu.

Važno je imati na umu da se, slično nani, veoma brzo širi. Ukoliko ne želite da preuzme veći dio bašte, preporučuje se redovno orezivanje prije nego što biljka formira sjeme ili sadnja u veće saksije i žardinjere.

Za sušenje i pripremu čaja listovi se beru početkom ljeta, neposredno prije cvjetanja, kada biljka sadrži najveću količinu eteričnih ulja i najintenzivniju aromu.