Samo jedna država izlazi kao sigurni pobjednik rata na Bliskom istoku

Svijet
Samo jedna država izlazi kao sigurni pobjednik rata na Bliskom istoku

Rat koji su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli protiv Irana mogao bi imati neočekivane posljedice po globalnu ravnotežu snaga. Prema analizi agencije Bloomberg, ruski predsjednik Vladimir Putin mogao bi se pokazati kao najveći geopolitički dobitnik ovog sukoba.

Razlog je dvostruk. S jedne strane, rat na Bliski istoku podiže cijene nafte i gasa, od čega ruska ekonomija direktno profitira. S druge strane, zapadne države troše velike količine naoružanja i municije koja je Ukrajinai potrebna za odbranu od ruske vojske.

List The Wall Street Journal upozorava da svaki ozbiljniji poremećaj u Hormuški moreuzu ili napadi na energetsku infrastrukturu u zaljevskim državama mogu dodatno povećati cijenu energenata. Time bi ruska nafta i gas ponovo postali traženi na tržištu, čak i uprkos zapadnim sankcijama.

U tom scenariju tankeri s ruskom naftom, koji su posljednjih mjeseci teže pronalazili kupce nakon američkog pritiska na Indijau da smanji uvoz iz Rusije, mogli bi ponovo pronaći tržište.

Rakete Patriot postaju kritičan resurs

Drugi veliki problem je potrošnja zapadnih zaliha protivzračne odbrane. Još prije napada na Iran, Ukrajina se suočavala s ozbiljnim nedostatkom raketa za sistem Patriot missile system, koji je ključan za odbranu od ruskih balističkih projektila. Sada se taj problem dodatno pogoršava jer Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici troše iste te rakete kako bi zaštitili vojne baze i gradove na Bliskom istoku od iranskih napada.

Prema riječima načelnika Združenog generalštaba američke vojske, generala Dan Cainea, Iran je od početka sukoba ispalio više od 500 balističkih projektila i oko 2.000 dronova.

Istovremeno, SAD godišnje proizvedu nešto više od 600 najmodernijih presretačkih raketa PAC-3, koje proizvodi kompanija Lockheed Martin.

Za obaranje jedne balističke rakete često su potrebne dvije presretačke rakete, a ponekad i tri ili četiri ako prvi pokušaj ne uspije.

Ukrajina ostaje bez ključne zaštite

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy upozorio je evropske partnere da bi rat na Bliskom istoku mogao dodatno ograničiti isporuke oružja Kijevu. Ukrajinskim snagama upravo su rakete Patriot najvažnije za odbranu od ruskih balističkih projektila.

Prema procjenama ukrajinskih i zapadnih obavještajnih službi, Rusija trenutno može proizvesti oko 80 balističkih raketa mjesečno. Da bi se odbranila od tih napada, Ukrajini je potrebno najmanje 60 presretačkih raketa PAC-3 svakog mjeseca.

Zbog toga je njemački ministar odbrane Boris Pistorius pozvao evropske članice NATOa da doniraju dodatne rakete Ukrajini.

Evropa kasni s proizvodnjom

Evropske zemlje već su oslabile vlastitu protivzračnu odbranu jer su dio sistema Patriot prebacile u Ukrajinu i na istočno krilo NATO-a. Njemačka je još 2024. naručila osam novih sistema Patriot, ali rokovi isporuke još nisu poznati. Cijena jedne baterije procjenjuje se na oko dvije milijarde eura.

Njemački vojni analitičar Nico Lange upozorava da su Sjedinjene Američke Države i Evropa napravile ozbiljnu stratešku grešku jer nisu ranije povećale proizvodnju protivzračne odbrane.

„Sada smo ranjivi i svi to znaju. Strategije Rusije, Irana i Kina redefinirane su saznanjem da proizvodimo premalo i presporo“, rekao je Lange.

Tomahawk kao nova strategija

Američka vojska pokušava smanjiti potrošnju presretačkih raketa tako što direktno gađa iranske lansere raketa i vojne fabrike. Zbog toga američki ratni brodovi u regiji sve češće koriste krstareće rakete Tomahawk cruise missile.

Prema procjeni Bloomberga, takva strategija dugoročno je jeftinija i efikasnija jer je lakše uništiti rakete na zemlji nego ih presretati u zraku.

Međutim, intenzivna upotreba tih raketa dodatno smanjuje mogućnost da Sjedinjene Američke Države pošalju Tomahawke Ukrajinai, što je zahtjev koji je Zelenskyy više puta iznosio. Washington pritom vodi računa i o mogućem budućem sukobu s Kinaom oko Tajvana, gdje bi upravo takve rakete mogle imati ključnu ulogu.

Zatvaranje zračnog prostora kod Irana

U međuvremenu je Azerbejdžan zatvorio dio svog južnog zračnog prostora u blizini granice s Iranom na period od 12 sati.

Prema obavještenju za zrakoplovne misije, mjera se odnosi na sektor uz iransku granicu i predstavlja dodatnu sigurnosnu mjeru zbog eskalacije sukoba u regiji.

Taj potez pokazuje koliko se kriza brzo širi izvan Irana i koliko su zemlje u regiji zabrinute zbog mogućeg daljeg širenja rata.

(WSJ / Bloomberg)

Novo