Kako sovjetsko urbano planiranje pomaže Rusiji da zaledi Ukrajinu

Ukrajina trenutno proživljava jednu od najtežih zima u novijoj historiji.

Dok se januarske temperature spuštaju ispod –15 °C, Rusija napada energetsku infrastrukturu, ostavljajući oko milion Ukrajinaca bez grijanja.

Glavna meta tih napada je glavni grad, Kijev. Nakon najnovijeg ruskog bombardovanja u noći na 24. januar, gotovo 6.000 stambenih zgrada ostalo je bez grijanja, saopćio je gradonačelnik Vitalij Kličko.

Ovo je treći ruski napad usmjeren na kijevsku toplotnu infrastrukturu u nešto više od dvije sedmice, nakon udara 9. i 20. januara, kada su stotine hiljada ljudi ostale da se smrzavaju u svojim stanovima.

„Život u Kijevu je ovih dana pomalo kocka“, rekla je za BBC Rita, stanovnica ukrajinske prijestonice.

„Ako imate grijanje i plin, onda nema struje i vode. Ako imate struju i vodu, nema grijanja.
Povratak kući je kao svakodnevna igra pogađanja – hoću li se moći istuširati ili popiti topli čaj, ili ni jedno ni drugo? A povrh svega dolaze i rakete i dronovi.“

Kaže da u krevet mora ići s kapom na glavi i u nekoliko slojeva odjeće.

Ono što situaciju čini znatno gorom za Ukrajinu, a lakšom za Rusiju, jeste široka rasprostranjenost stambenih zgrada koje zavise od zajedničkog, centralnog grijanja – sistema u kojem se voda zagrijava na drugoj lokaciji, a zatim pumpama dovodi do radijatora u stanovima.

Toplane u Ukrajini su ogromne, i kada postanu meta ruskih snaga, pogođene su desetine hiljada ljudi odjednom. Ukrajina navodi da su sve takve toplane sada već bile napadnute.

Ovi napadi remete i snabdijevanje električnom energijom, ali dok agregat ili baterija mogu donekle pomoći u toj situaciji, grijanje je mnogo teže riješiti – posebno kada nema ni struje koja bi napajala električne grijalice.

Kyivteploenergo, monopol koji snabdijeva grijanje i toplu vodu u glavnom gradu, rekao je za BBC da se „apsolutna većina“ kuća u Kijevu oslanja na njihove usluge. Tačan broj, kako navode, ne mogu objaviti iz sigurnosnih razloga.

U Zaporožju, gradu na prvoj liniji fronta sa oko 750.000 stanovnika, gotovo tri četvrtine stanovništva zavisi od centralnog grijanja, prema riječima Maksyma Rohalskog, predsjednika lokalnog udruženja stanara.

Prije potpune ruske invazije 2022. godine, oko 11 miliona domaćinstava u Ukrajini koristilo je centralno grijanje, u poređenju sa sedam miliona domaćinstava sa individualnim sistemima grijanja, rekao je ukrajinski energetski stručnjak Jurij Korolčuk.

Gradovi širom Sovjetskog Saveza, uključujući i one u Ukrajini, bili su u fokusu masovnih građevinskih programa pokrenutih 1950-ih godina, s ciljem brze izgradnje jeftinog stanovanja.

Urbanim pejzažima bivšeg SSSR-a dominiraju sveprisutne devetospratne stambene zgrade od prefabrikovanih betonskih panela, poznate kao „panelke“, ili manje peterospratnice poznate kao „hruščovke“, nazvane po sovjetskom lideru Nikiti Hruščovu, koji je nadzirao njihovu izgradnju tokom 1950-ih i 1960-ih.

Grijanje za takve zgrade obezbjeđuju velike elektrane poznate kao TET-ovi – skraćenica koja u Ukrajini označava „toplotno-energetske centrale“, jer proizvode i električnu energiju i toplotu.

Samostojeće kuće za jednu porodicu, u Ukrajini poznate kao „privatne kuće“, uglavnom se nalaze u ruralnim područjima i rijetkost su u gradovima.

„Ukrajina je naslijedila sovjetski sistem grijanja i nije ga mijenjala – on je i dalje pretežno centraliziran“, rekao je Korolčuk za BBC.

„Te toplane nisu projektovane da budu gađane raketama ili dronovima, zato su te ranjivosti došle do izražaja tokom rata.“

Prema njegovim riječima, riječ je o novoj taktici koju koristi Rusija.

„Tokom prethodnih zima nije bilo ovakvih udara na sistem grijanja. Dešavali su se samo povremeno i nisu direktno ciljali toplane“, dodao je.

Govoreći o aktuelnim razgovorima o okončanju rata, kaže da „faktor pregovora sada vjerovatno igra ulogu – ovo je oblik pritiska“.

Velike centralizirane instalacije donose određene prednosti kroz ekonomiju razmjera, ali ako postanu meta bombi ili dronova, posljedice mogu biti pogubne za stotine hiljada ljudi.

Ukrajinska vlada svjesna je ove ranjivosti i planira da je smanji uvođenjem obaveznih individualnih toplinskih podstanica u stambenim zgradama.

Međutim, poništavanje decenija sovjetskog urbanističkog planiranja neće biti ni brzo ni lako.