Sutra počinju “nekršteni” dani: Evo šta je zabranjeno raditi preko noći

Nekršteni dani su uvijek mrsni, a ne posti se čak ni srijedom ni petkom. Samo je Krstovdan dan za post, a on pada neposredno uoči Bogojavljanja.

Prema starim srpskim vjerovanjima, od 10. januara do Bogojavljenja, odnosno 19. januara, traju „nekršteni dani“.

Riječ je o vjerovanju koje je od davnina snažno i duboko utkano u svijest našeg naroda. Stariji i danas objašnjavaju da je ovo period godine kada Isus Hrist još uvijek nije bio kršten i da je zbog toga zemlja u ovo doba otvorena da mrtvi izlaze. Zajedno sa njima dolaze i đavoli, ali i razni drugi demoni.

Ove nečastive sile vladaju od trenutka kada se smrkne pa sve dok ne zapevaju prvi petlovi. Zbog toga narod kaže da preko noći nikako ne treba izlaziti iz kuće. Onaj ko se usudi putovati nakon zalaska sunca, prema predanju, neće dobro proći. Ako neko baš mora izaći, trebalo bi da sa sobom nosi bijeli luk, krst ili neki oštar metalni predmet.

Šta se poštuje tokom nekrštenih dana

U nekim krajevima Srbije još se i danas pazi da u ove dane žene nikako ne predu, ne tkaju i ne peru. Napolju se ne ostavlja ništa bijelo, a naročito se pazi da vani ne ostane dječja odeća. Vjeruje se da bi zle sile, bajalicama i urocima, mogle preko stvari naškoditi djeci.

Po nekim selima, naročito u vlaškim krajevima, čak se skriva i svjetlost iz kuća tako što se na prozore stavljaju zavjese ili spuštaju roletne. Noću se ne pije voda, jer se demoni uvlače u kućne posude i vrebaju neoprezne.

Vjerovanja o nekrštenim danima

Narod kaže da nekršteni dani nisu dobro vrijeme za rađanje. Vjeruje se da će dijete koje dođe na svijet između Božića i Bogojavljanja biti bolešljivo i nesretno. Da bi se mališani „odbranili od uroka“, stari su smislili ovo: djeca rođena u nekrštene dane moraju svake godine u tom periodu nositi posebnu košulju, tkanu na kaminu.

Nekršteni dani su uvijek mrsni, a ne posti se čak ni srijedom ni petkom. Samo je Krstovdan dan za post, a on pada neposredno uoči Bogojavljanja.