Svijet ulazi u najopasniju godinu do sada! Ovo su tačke PUCANJA svjetskog poretka!
Ulazak u 2026. godinu ne donosi osjećaj novog početka, već produžetak svijeta u vanrednom stanju. Rat u Ukrajini nije okončan, globalna ekonomija se održava na krhkom povjerenju tržišta, a politički lideri sve češće opstaju zahvaljujući krizama, a ne uprkos njima. Umjesto optimističnih prognoza, pred međunarodnom politikom stoje scenariji rizika: produženi sukobi, finansijski potresi i izbori koji mogu dodatno destabilizovati već duboko podijeljena društva. Upravo takav pogled na godinu pred nama nudi analiza portala Politiko, fokusirana na šest mogućih prelomnih tačaka koje bi mogle oblikovati globalni poredak.
Autor teksta Džejmi Detmer odmah upozorava da se ne radi o proricanju budućnosti. Politika je u ovom istorijskom trenutku nepredvidljivija nego ikada, a dodatnu neizvjesnost unosi činjenica da se Donald Tramp nalazi u Beloj kući u drugom mandatu, sa stilom upravljanja koji često ruši ustaljene obrasce.
Može li Tramp da završi rat u Ukrajini
Uprkos zapadnim sankcijama i očekivanjima da će ruska ekonomija podleći pritisku, Vladimir Putin djeluje gotovo ravnodušno. Bez obzira na žestoke borbe na frontu, gubitke u ljudstvu i napade ukrajinskih dronova na ruske rafinerije, Kremlj ostaje čvrsto privržen maksimalističkim ciljevima.
Sa druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski suočen je sa ozbiljnim unutrašnjim ograničenjima. Svaki sporazum koji bi podrazumijevao teritorijalne ustupke ili slabljenje bezbjednosnih garancija mogao bi izazvati snažan politički potres u zemlji koja već trpi ogroman ratni teret.
Tramp, međutim, uporno vjeruje da lična diplomatija može probiti ćorsokak. Poslije samita sa Putinom na Aljasci, američki predsjednik je u razgovoru sa evropskim liderima tvrdio da ruski lider želi dogovor. Ipak, u Vašingtonu raste sumnja da Moskva pregovore koristi kao taktiku odugovlačenja, posebno u trenucima kada Zapad razmatra jačanje vojne pomoći Kijevu.
Za Putina, produžavanje rata nosi i strateške koristi: iscrpljuje evropske ekonomije, produbljuje razlike unutar NATO-a i pomaže njegovom savezniku Kini dok razmatra svoje poteze prema Tajvanu. Istovremeno, nagli kraj rata mogao bi destabilizovati ruski sistem, jer bi izlazak iz ratne ekonomije otvorio brutalnu borbu za resurse unutar elite.
Procjena:
Umjesto odlučujućeg mirovnog sporazuma, 2026. bi mogla donijeti nastavak iscrpljujućeg rata sa povremenim pregovorima bez suštinskog pomaka. Trampova diplomatija može otvoriti kanale, ali teško da može promijeniti duboke strateške interese Moskve i Kijeva.
Godina u kojoj tržišta obveznica gube strpljenje
Nekadašnji američki politički strateg Džejms Karvil govorio je da bi volio da se reinkarnira kao tržište obveznica, jer ono „može da zastraši svakoga“. Danas ta misao zvuči proročki.
Globalne javne finansije nalaze se pod ogromnim pritiskom. Visok javni dug, slaba produktivnost i rastući troškovi zaduživanja već su doveli do političkih potresa. Primjer kratkotrajnog mandata britanske premijerke Liz Tras i dalje služi kao upozorenje šta se događa kada tržišta izgube povjerenje.
Francuska se sve češće opisuje kao najslabija karika, sa hroničnim deficitima i političkom paralizom. Britanija je blizu sličnog scenarija, dok ni Sjedinjene Države nisu imune na rastući dug i pad povjerenja investitora. Vlade se nalaze u zamci: birači odbijaju i povećanje poreza i smanjenje potrošnje, ali bez tih poteza fiskalna stabilnost postaje iluzija.
Procjena:
U 2026. godini tržišta kapitala mogla bi sve otvorenije diktirati političke odluke. Finansijska nestabilnost i političke krize postaju nerazdvojni procesi, a svaka greška u budžetskoj politici nosi potencijalno ozbiljne posljedice.
Netanjahu i još jedan pokušaj političkog opstanka
Benjamin Netanjahu je u izraelskoj politici stekao nadimak „Mađioničar“ jer je više puta uspijevao da se vrati sa ivice političkog ponora. Poslije napada Hamasa i katastrofalnih bezbjednosnih propusta činilo se da je njegov kraj neminovan.
Ipak, vojna kampanja protiv Hezbolaha, slabljenje Irana i prihvatanje primirja u Gazi – uz snažan pritisak Trampa – omogućili su mu da konsoliduje dio političke podrške. Likud se ponovo pozicionirao kao najjača pojedinačna stranka, iako koalicioni potencijal ostaje neizvestan.
Opozicija računa na zamor birača i Netanjahuove pravne probleme, ali ostaje razjedinjena i bez jasnog lidera koji bi okupio većinu.
Procjena:
Netanjahu ulazi u 2026. politički oslabljen, ali ne i poražen. Njegov opstanak zavisiće manje od anketa, a više od sposobnosti opozicije da se ujedini i ponudi jasnu alternativu.
Orban i najteži izbori u posljednjih 15 godina
Viktor Orban ulazi u izbornu godinu suočen sa inflacijom, ekonomskim problemima i ozbiljnim izazivačem iz sopstvenog političkog okruženja. Njegov bivši saveznik pokušava iskoristiti nezadovoljstvo građana i umor od dugogodišnje vlasti.
Ipak, Orban i dalje kontroliše ključne poluge moći: medijski prostor, narativ o nacionalnom suverenitetu i sposobnost da izbore pretvori u kulturni i identitetski sukob sa Briselom.
Procjena:
Izbori u Mađarskoj biće neizvjesniji nego ikada, ali Orban ostaje politički igrač koga je prerano otpisati. Njegova sposobnost da polarizuje društvo i mobiliše birače i dalje je presudna.
Senkovito bankarstvo kao nova tačka rizika
Brzi rast privatnog kreditiranja i takozvanog senkovitog bankarstva izaziva zabrinutost regulatora. Ovaj sektor danas raspolaže ogromnim kapitalom, ali uz znatno manju transparentnost i kontrolu nego klasične banke.
U slučaju ozbiljnog poremećaja, rizici bi se mogli preliti na čitav finansijski sistem, dok bi države – već opterećene dugovima – imale ograničene mogućnosti za intervenciju.
Procjena:
Finansijski sistem djeluje stabilno dok nema spoljnog šoka, ali upravo senkovito bankarstvo može postati okidač nove krize u trenutku kada su države iscrpile svoje zaštitne mehanizme.
Amerika i neizbježna izborna kazna vlasti
Istorija pokazuje da stranka predsjednika gotovo uvijek gubi Predstavnički dom na međuizborima. Republikanci trenutno imaju tesnu većinu, dok demokrate beleže ohrabrujuće rezultate na saveznom i lokalnom nivou.
Senat, međutim, ostaje znatno teži teren, sa mapom koja više ide naruku republikancima i malim brojem stvarno konkurentnih mjesta.
Procjena:
Izbori 2026. verovatno će dodatno produbiti političku blokadu u Sjedinjenim Državama. Bez obzira na ishod, polarizacija ostaje ključna odlika američke politike.
Kako zaključuje Politiko, 2026. godina neće donijeti velike pobjednike, već niz kriza kojima će se upravljati, ali koje će se teško rješavati. Svijet ulazi u fazu trajne neizvjesnosti, u kojoj su rat, finansije i politika neraskidivo povezani.
