EU u strahu! Objavljene procjene koje lede krv u žilama - stručnjaci upozoravaju na crni scenario!
Evropa ulazi u 2026. godinu nesigurna i nespremna za mogući rat
Evropa ulazi u 2026. godinu s rastućim osjećajem nesigurnosti, ali bez jasnog odgovora na pitanje – koliko je zapravo spremna za veliki oružani sukob. Upozorenja vojnih i sigurnosnih stručnjaka postaju sve glasnija: iako se o ratu sve češće govori, evropske države još se ne ponašaju kao da vjeruju da je sukob realna mogućnost, već više kao daleka teorija.
Na nedavnoj konferenciji održanoj u sjedištu britanske vlade u londonskom Whitehallu, vodeći stručnjaci iz oblasti odbrane i sigurnosti donijeli su zabrinjavajući zaključak – Ujedinjeno Kraljevstvo i njegovi saveznici nisu spremni za rat u narednim godinama.
Skup, koji je organizirao Royal United Services Institute (RUSI), okupio je bivše i sadašnje vojne dužnosnike, predstavnike vlada, NATO-a i odbrambene industrije. Njihova poruka bila je jasna: Evropa mora hitno povećati ulaganja u odbranu i promijeniti način razmišljanja – od politike do građana.
Hibridni rat je već počeo
Analitičari upozoravaju da Rusija već vodi hibridni rat protiv Zapada, koristeći sabotaže, dezinformacije i upade dronova u zračni prostor država članica NATO-a. Prema procjenama obavještajnih službi baltičkih zemalja, direktan vojni napad na njihov teritorij mogao bi uslijediti u naredne tri godine.
CNN prenosi nalaze Belfer centra za nauku i međunarodne odnose pri Harvardu, prema kojima se najčešće spominje period između 2027. i 2028. godine kao mogući vremenski okvir za ruski napad na NATO.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte i njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul već su ranije upozorili da Rusija svjesno ostavlja otvorenom opciju rata s NATO-om, što dodatno pojačava strahove u istočnoj Evropi.
Planovi postoje, ali nedostaje djelovanje
Prema riječima Jacka Watlinga, višeg istraživača u RUSI-ju, ključni problem leži u jazu između planova i realnosti:
„Planovi postoje, i to vrlo precizni. Ali vlade ne poduzimaju konkretne korake za njihovu provedbu. I dalje planiramo na osnovu kapaciteta koji, zapravo, ne postoje.“
Britanski vojni analitičari pozivaju na ojačavanje infrastrukture, vojske, rezervnog sastava i civilne zaštite, kao i na ulaganja u ekonomiju i zdravstvo – jer bi društvo, u slučaju rata, moralo biti sposobno brzo prijeći u krizni režim.
General Richard Barrons, bivši načelnik britanskog Generalštaba, poručio je:
„Iskreno, ne treba nam nova analiza da bismo znali šta treba uraditi. Problem je što to zaista moramo učiniti – sada.“
Građani zabrinuti, političari oklijevaju
Prema istraživanju Eurobarometra, čak 78 posto građana EU-a izražava zabrinutost zbog sposobnosti Unije da se odbrani u narednih pet godina. Ipak, političke elite oklijevaju od građana tražiti konkretne žrtve – kroz veće poreze, vojnu obuku ili promjenu načina života.
Robin Potter iz Chatham Housea ističe da je percepcija prijetnje drastično različita među evropskim državama:
„Ako živite u istočnoj Evropi, u Poljskoj ili baltičkim zemljama, prijetnja je vrlo stvarna. Ljudi već grade skloništa i pripremaju se. U zapadnoj Evropi ta svijest je daleko slabija.“
Nordijski model „totalne odbrane“ kao uzor
U nordijskim državama, poput Švedske i Finske, već desetljećima postoji koncept „totalne odbrane“, gdje svaki građanin, institucija i kompanija imaju jasno definisanu ulogu u slučaju rata.
Potter upozorava da je ključno pitanje može li se takav model primijeniti u državama s niskim povjerenjem u institucije, poput Ujedinjenog Kraljevstva ili većeg dijela zapadne Evrope.
„Ako građani osjećaju da država radi u njihovu korist, spremniji su žrtvovati se za opće dobro. Ali bez povjerenja u sistem, svaka mobilizacija ostaje samo ideja na papiru“, zaključuje Potter.
