Ruski ambasador prijeti: Ako NATO obori naš avion, počinje rat!

Potencijalno obaranje ruskog aviona od strane NATO-a u zračnom prostoru Saveza "bilo bi rat", oštro je poručio ruski ambasador u Francuskoj Aleksej Meškov, piše The Kyiv Independent.

Njegovi komentari dolaze u vrijeme rastućih napetosti između Moskve i NATO-a, nakon što su saveznici optužili Rusiju za višestruke povrede zračnog prostora proteklih sedmica. Podsjetimo, američki predsjednik Donald Trump izjavio je da bi zemlje NATO-a trebale obarati ruske avione koji naruše njihov zračni prostor, što su pozdravile brojne istočne članice Saveza.

Na pitanje kako bi Rusija reagovala u takvom scenariju, Meškov je bio jasan, odgovorivši da bi obaranje ruskog aviona bilo ravno ratu.

"Znate, postoji mnogo NATO aviona koji krše ruski zračni prostor, namjerno ili ne, ali to se događa prilično često. Oni se nakon toga ne obaraju", ustvrdio je ambasador, ne pruživši konkretne primjere za svoje tvrdnje, javlja Index.hr.

Poljska protuzračna odbrana 10. septembra oborila je najmanje tri ruska drona u svom zračnom prostoru, dok je nekoliko dana kasnije drugi dron snimljen kako gotovo sat vremena leti iznad Rumunije. Estonija je 19. septembra objavila da su tri ruska borbena aviona MiG-31 na 12 minuta povrijedila njezin zračni prostor.

Meškov je odbacio te optužbe, ponavljajući ranije izjave Kremlja. Moskva je također negirala bilo kakvu povezanost sa sumnjivim dronovima uočenim iznad Danske i Norveške ranije ove sedmice.

Nedavni incidenti dodatno su zaoštrili ionako napete odnose između Rusije i članica NATO-a, od kojih mnoge pružaju podršku Ukrajini od početka potpune agresije 2022. godine. Posljednjih mjeseci zapadni lideri upozoravaju na mogućnost otvorenog sukoba s Rusijom u godinama koje dolaze, nakon završetka rata u Ukrajini.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je za CNN 24. septembra kako bi trebalo razmotriti obaranje aviona uljeza ako Moskva bude ignorisala druga upozorenja.

NATO lovci su pratili ruske MiG-ove 12 minuta, a onda im se obratio ruski pilot: Evo šta je uradio

Od trenutka kada su ruski piloti ušli u estonski zračni prostor, pratili su ih najmoderniji borbeni avioni NATO-a.

Dva italijanska F-35 aviona, nazvana "Ghost 1" i "Ghost 2", poletjela su iz vojne baze udaljene pedesetak kilometara od estonske prijestolnice Tallinna s ciljem presretanja. Na trenutak, sudbina svjetskih događaja nalazila se u rukama petorice ljudi – trojice ruskih i dvojice italijanskih pilota – koji međusobno nisu bili u radio-komunikaciji.

Standardna procedura

Italijani su započeli standardnu proceduru zračnog presretanja, ljuljajući krila aviona. Rusi su učinili isto, a zatim je jedan od ruskih pilota podigao ruku i prijateljski mahnuo, prenosi The Telegraph.

Tokom narednih 12 minuta italijanski piloti pratili su ruske avione sve do Kalinjingrada – što je bilo neuobičajeno dugo trajanje narušavanja NATO zračnog prostora.

Ovoga puta sve je prošlo mirno i nije bilo potrebe za otvaranjem vatre na tri ruska MiG-31 aviona, iako su oni bili naoružani raketama zrak-zrak. Ipak, incident je pokrenuo višednevne rasprave unutar NATO-a o tome kada, gdje i kako bi eventualno trebalo povući obarač.

"Zaista smo ponosni na to kako reagujemo svaki put", rekao je potpukovnik Gaetano Farina, zapovjednik italijanske zračne misije stacionirane u bazi Amari.

NATO kontroliše zračni prostor Estonije, Latvije i Litvanije, koje same ne posjeduju borbene avione. Od početka italijanske rotacije 1. augusta, ljudi potpukovnika Farine sedam puta su bili podignuti u akciju, ali do sada su svi presreti bili iznad međunarodnih voda.

Najmanje 40 povreda zračnog prostora

Incident se dogodio u trenutku kada je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo niz operacija kako bi testirao NATO-ovu spremnost: dronovima je gađana Poljska, aerodromi u Oslu i Kopenhagenu morali su biti zatvoreni zbog neidentifikovanih letjelica, a uoči izbora u Moldaviji Moskva je čak nagovještavala invaziju.

Na osnovu Člana 4 NATO sporazuma, estonska vlada zatražila je konsultacije. Pitanje koje je otvoreno glasilo je: šta ako se incident ponovi – i to u agresivnijoj formi?

U posljednjih deset godina Rusija je narušila estonski zračni prostor najmanje 40 puta, uključujući i let aviona koji je 2018. prevozio Putina na sastanak s Donaldom Trumpom u Helsinkiju. No, većina tih slučajeva odnosila se na kratke prelete oko nenaseljenog ostrva Vaindloo, dok su ovoga puta tri teška borbena aviona ušla najmanje pet milja u estonski prostor i nisu mijenjala kurs.

Bez "Top Gun" euforije

Pri povratku u bazu, italijanski piloti nisu slavili u stilu filma Top Gun.

"To nam je posao", rekao je potpukovnik Farina, bivši vođa italijanske akrobatske eskadrile, dodajući da su piloti bili opušteni.

Ali u estonskoj vladi, kao i među zapadnim liderima, vijest je izazvala ozbiljne telefonske konsultacije. Podsjećanja radi, kada je 2015. ruski avion ušao u turski zračni prostor, oboren je za svega 17 sekundi.

Ovaj put NATO nije reagovao silom, a postavljeno je pitanje zašto. Dok neki smatraju da je moguće da su ruski piloti jednostavno pogriješili rutu, estonska vlada procijenila je da situacija nije zahtijevala "kinetički" odgovor – jer bi on mogao izazvati opasnu eskalaciju na Baltiku.

Odluka u rukama NATO-a

Ruski avioni nisu letjeli prema estonskom kopnu, niti su nosili projektile sposobne da pogode ciljeve na zemlji.

Konačnu odluku o eventualnom obaranju donose NATO i države učesnice misija, a pravila borbenog angažovanja ostaju povjerljiva. Različite zemlje mogu uvesti vlastita ograničenja, što znači da jedni postupaju opreznije od drugih.

U međuvremenu, Estonija koristi krizu za jačanje odbrane i traženje veće NATO prisutnosti. Italijanski ministar odbrane Guido Crosetto najavio je produženje misije za još mjesec dana te raspoređivanje sistema protuzračne odbrane Samp/T dometa 150 km.

"Italija je došla u pravom trenutku", rekao je jedan estonski zvaničnik.

Italijanski piloti redovno treniraju – kad alarm zazvoni, tehničari trče prema avionima, a piloti momentalno polijeću. "Sistem radi kao sat", kaže pukovnik Farina.

U blizini baze Amari podsjećanje je jasno: u šumi se nalaze grobovi ruskih pilota i olupine sovjetskih aviona iz vremena pedesetogodišnje okupacije. Kako navodi The Telegraph, neki bi mogli dijeliti njihovu sudbinu.