"To bi bio veliki ZAOKRET U KREMLJU": Putin pred teškom odlukom koju ne može da objasni narodu

Sporazum postignut u Bijeloj kući o narednom koraku – mogućem bilateralnom sastanku između ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog – u početku je djelovao kao znak jedinstva. Međutim, ubrzo je stigao odgovor Rusije.

– Razmatrala se ideja da bi bilo prikladno ispitati mogućnost podizanja nivoa predstavnika ruskih i ukrajinskih strana – izjavio je savjetnik Kremlja Jurij Ušakov, izvještavajući novinare o telefonskom razgovoru američkog predsjednika Donalda Trumpa i Vladimira Putina.

Nije bilo pomena ni jednog ni drugog lidera imenom, niti naznake da bi „predstavnici“ mogli biti podignuti na taj nivo, prenosi CNN.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u intervjuu u utorak zauzeo je nešto umjereniji ton.

– Ne odbijamo nijedan oblik rada – ni bilateralni ni trilateralni – ali bilo kakvi kontakti na najvišem nivou moraju biti pripremljeni s najvećom pažnjom – rekao je Lavrov.

U političkom jeziku Kremlja to znači da još nisu spremni pristati na takav sastanak.

Zaokret koji Kremlj teško prihvata

Rat je započeo kada je Vladimir Putin jednostrano priznao dio ukrajinske teritorije – samoproglašene Donjecku i Lugansku Narodnu Republiku – kao nezavisne. Putin tvrdi da je Ukrajina „neraskidivi dio ruske historije, kulture i duhovnog prostora“ i da je njeno odvajanje od Rusije „istorijska greška“.

Ukoliko bi do sastanka sa Zelenskim došlo, to bi za Putina značilo svojevrsno priznanje da se mora susresti s predsjednikom države koju često proglašava „nepostojećom“. Orisija Lucjevič, direktorica programa za Rusiju i Evroaziju pri „Chathamu“, ističe da bi takav zaokret bilo teško objasniti ruskoj javnosti.

– Putin je toliko dugo ispirao mozgove ruskim gledaocima preko državne televizije predstavljajući Zelenskog kao nacistu, lutku Zapada i nelegitimnog lidera, da bi javnost mogla teško razumjeti zašto bi sada odjednom razgovarao s njim – kazala je Lucjevič.

Kremlj kontinuirano dovodi u pitanje legitimitet ukrajinskog predsjednika, naglašavajući odgađanje izbora u zemlji zbog ratnog stanja i postavljajući uslove da se izbori održe prije potpisivanja bilo kakvog mirovnog sporazuma. Putin i drugi ruski zvaničnici rijetko spominju Zelenskog imenom, već ga nazivaju pogrdnim izrazom „kijevski režim“. Podsjetimo, upravo je Zelenski lično učestvovao na pregovorima u Turskoj sredinom maja, dok je Putin poslao delegaciju predvođenu piscem školskih udžbenika historije.

Pod kojim uslovima bi Putin pristao

Tatjana Stanovaja, viša saradnica u Carnegie centru za Rusiju i Evroaziju i osnivačica R.Politik, smatra da Putin ne vidi sastanak sa Zelenskim kao ključan u ratu koji on definira više kao sukob sa Zapadom nego s Ukrajinom. Ipak, moglo bi se desiti da pristane ako procijeni da bi ishod bio povoljan po njega.

– Ključni zahtjevi moraju biti na stolu i Zelenski mora biti spreman da o njima razgovara. Trump se u Moskvi vidi kao neko ko može omogućiti rusku viziju rješenja. Očekuje se da SAD izvrši pritisak na Kijev da bude fleksibilniji i otvoreniji za ruske zahtjeve – navela je Stanovaja.

Zelenski je do sada isključivao te zahtjeve, koji podrazumijevaju odustajanje od teritorija koje Ukrajina još uvijek drži pod kontrolom. Ipak, Putin, prema Stanovaji, Trumpa vidi kao ključnu figuru koja bi mogla promijeniti takav stav Kijeva.

Prema njenim riječima, Rusija bi mogla pokušati zadržati SAD na svojoj strani tako što bi prihvatila Ušakovljev prijedlog o novom krugu razgovora u Istanbulu, uz delegaciju višeg ranga, možda i s Lavrovim. No Putin neće riskirati „zasjedu“ u kojoj bi mu svi zahtjevi bili odbijeni.

Trumpova uloga

Trump je u ponedjeljak na mreži Truth Social objavio da je „počeo dogovore o sastanku između predsjednika Putina i predsjednika Zelenskog“. Već narednog jutra, gostujući na Fox Newsu, priznao je da dogovor još nije postignut.

– Na neki način sam to dogovorio s Putinom i Zelenskim, ali oni su ti koji moraju odlučiti. Mi smo, ipak, udaljeni 7.000 milja – izjavio je Trump.

Putin zasad nema razloga da popusti. Bez ikakvih ustupaka nagrađen je velikim samitom na Aljasci, Trumpovim odustajanjem od zahtjeva za prekid vatre prije mirovnih pregovora i postepenim urušavanjem dosadašnjih sankcija. Nakon kratkog zatišja u augustu, Rusija je ponovo pojačala noćne napade dronovima na ukrajinske gradove – ispalivši 270 dronova i 10 raketa.

Ako Trumpov pritisak na Zelenskog ne donese željene rezultate, Moskva uvijek ima vojnu silu kao rezervnu opciju.

Jedino što ostaje neizvjesno za Rusiju jeste – koga će Trump okriviti ako i ovaj pokušaj postizanja mira propadne.