Krizna spirala u Južnoj Aziji: Da li je Operacija Sindoor uvod u veći sukob?
Maj 2025. godine obilježen je izbijanjem novog talasa napetosti između Indije i Pakistana nakon smrtonosnog napada na indijske snage u Kašmiru, koji je rezultirao pokretanjem "Operacije Sindoor".
Umjesto tradicionalnog upoređivanja vojnih kapaciteta, ovaj članak se fokusira na strateški i politički kontekst sukoba, moguće scenarije razvoja i regionalne implikacije.
Poreklo tenzija i povod sukoba Kašmir je već decenijama središte sukoba između dvije nuklearno naoružane sile. U aprilu 2025, bombaški napad na indijsku vojnu patrolu u Pulwama, koji je ubio 38 vojnika, Indija je direktno pripisala militantima koje, kako tvrdi, podržava Islamabad. Kao odgovor, Indija je sprovela seriju ciljanih vazdušnih udara u Pakistanu, čime je pokrenuta "Operacija Sindoor".
Vojna eskalacija: Taktika umjesto statistike Iako je Indija vojno snažnija u pogledu opreme i ljudstva, Pakistan koristi asimetrične taktike: gerilske formacije, korištenje teško pristupačnih terena i brzo manevrisanje dronovima.
Indija, s druge strane, koristi princip "ofanzivne odbrane", sa brzom mobilizacijom korpusa u Zapadnom sektoru i velikim oslanjanjem na obavještajne podatke i elektronsko ratovanje. Dronovi, sateliti i presretači komunikacija odigrali su ključnu ulogu.
Nuklearni element kao faktor odvraćanja Iako obje zemlje posjeduju nuklearne arsenale, njihova upotreba ostaje malo vjerovatna. Ipak, psihološki faktor nuklearnog oružja služi kao sredstvo odvraćanja. Pakistan preferira tzv. "nesimetrični prag" – mogućnost rane upotrebe taktičkih nuklearnih sistema u slučaju invazije. Indija insistira na strategiji "bez prvog udara", ali zadržava pravo na odlučan odgovor.
Diplomatska arena i globalna reakcija Vijeće sigurnosti UN-a bilo je podijeljeno: Kina je blokirala zajedničku osudu Pakistana, dok su SAD i Francuska podržale pravo Indije na samoodbranu. Rusija je ponudila posredovanje. Saudijska Arabija i Turska pozvale su na uzdržanost, dok su zemlje ASEAN-a izrazile strah od širenja sukoba na čitavu regiju.
Ekonomska i humanitarna cijena U svega nekoliko dana, desetine hiljada civila su napustile pogranične oblasti. Tržišta kapitala reagovala su negativno – vrijednost indijske rupije pala je 4%, a cijene nafte porasle za 7% zbog zabrinutosti oko stabilnosti u Indijskom okeanu. Avio-prevoznici su preusmjerili rute, a osiguravajuće kuće podigle su premije za trgovinske brodove u regionu.
Tri moguća scenarija razvoja
Kontrolisana deeskalacija – Uz posredovanje međunarodnih aktera, sukob se smiruje u roku od nekoliko sedmica.
Zamrznuti sukob – Sukobi prestaju bez formalnog mira, dok obje strane nastavljaju vojne pripreme i zadržavaju trupe duž granice.
Otvoreni rat – Greška u procjeni ili lokalna eskalacija može dovesti do šireg sukoba, uključujući i upotrebu raketnih sistema većeg dometa.
Zaključak
Sukob između Indije i Pakistana nikada nije samo bilateralni problem. On ima duboke korijene, šire posljedice i globalne implikacije. Svaka nova kriza, poput Operacije Sindoor, testira ne samo vojnu snagu i političku volju aktera, već i sposobnost međunarodne zajednice da spriječi katastrofu u jednoj od najopasnijih tačaka na planeti.
