Ovu biljku nikako nemojte da sadite u dvorištu: Tjera sreću iz kuće

Kroz historiju su se do danas očuvala mnoga vjerska vjerovanja o biljkama, poput onog da se hrast ne siječe i da se za Božić unosi grana.

Na krov kuće stavlja se čuvarkuća ili, pak, perunika, jer štiti od groma. Blizu kuće se ne sadi bagrem, jer mu je staro ime bilo nerod. Također, bagrem ne treba kalemiti.

Ako je neko drvo isječeno jer se osušilo, ili je korijenje počelo uništavati temelje kuće, možda je vrijeme da se preoblikuje dvorište i da se prednost da biljkama koje su poštovali naši stariji.

Orah u dvorištu donosi nesreću i smrt. Orahovo drvo nije dobro u blizini kuće, kako zbog žila, tako i zbog sjene koja pada na kuću.

Nije dobro sjediti u hladovini orahovog drveta. Orah i dudovi na okućnici – ovdje su svi ukućani izumrli.

Prvo treba zasaditi drveće i žbunje, a onda i cvjetnice.

Hrast lužnjak je najljepši ukras koji dvorište može imati, jer mu je krošnja lijepo razgranata i pravi "debelu" hladovinu. Prija mu blizina vode, a ovo sveto drvo simbol je dugovječnosti.

Lipa je za Slavene bila sveto drvo, jer su cvjetovi ljekoviti. Lipa pčelama daje dobru pašu, a medovina je bila glavni izvor slasti za Slavene. Lipov ugalj prečišćava vodu. Međutim, lipa se sadi sa strane, blizu, ali ne iznad garniture za sjedenje.

Glog pomaže kod srčanih oboljenja, a ujedno je i najmoćnije sredstvo protiv vampira i demona. Ovo je žilav, listopadni grm koji može biti bijel, crn ili crven, a bobice se beru kada sazru i od njih se prave džemovi, čaj, sok... Idealan je za oblikovanje i kao živa ograda, a prilikom sađenja treba dodati kreč u sadnu rupu.

Dren prvi cvjeta u proljeće, a zrele plodove daje u jesen. Drenom se kuće kite za Đurđevdan jer je simbol zdravlja.

Jabuka je omiljeno voće i važan svadbeni detalj.