MA KOLIKO GOD DA SE UTOPLITE, NOGE VAM I DALJE HLADNE: Upozorenje ljekara, EVO KOJU OPASNU BOLEST IMATE!

Zdrav život
MA KOLIKO GOD DA SE UTOPLITE, NOGE VAM I DALJE HLADNE: Upozorenje ljekara, EVO KOJU OPASNU BOLEST IMATE!
.

Jeste li zabrinuti? Možda se osjećate zabrinuti zbog problema s vašim šefom. Možda imate leptire u trbuhu dok čekate rezultate medicinskog testa. Možda se nervozirate kad vozite a gužva je u saobraćaju...

Simptomi anksioznosti nisu odmah vidljici jer se često razvijaju polako tokom vremena i, obzirom da svi osjećamo neku tjeskobu u različitim trenucima života, teško je znati koliko je previše.

Obratite pažnju na ove znakove:

  •     ukočenost i trnci po cijelom tijelu,
  •     vrtoglavica,
  •     bol u prsima,
  •     glavobolje,
  •     napetost u vratu,
  •     nervozni želudac,
  •     pulsiranje u uhu,
  •     osjetljiva koža,
  •     hladnoća ili vrućina,
  •     suha usta,
  •     mučnina,
  •     kratak dah,
  •     probadajuća bol u licu,
  •     ubrzani puls,
  •     pojačano znojenje,
  •     slabost u nogama,
  •     nemirnost,
  •     opsesivno razmišljanje,
  •     osjećaj gubitka kontrole,
  •     izbjegavanje uobičajenih životnih situacija,
  •     nemogućnost odmora,
  •     problemi sa spavanjem.

'Normalna' razina anksioznosti često je ograničena vremenom i povezana sa stresnim situacijama ili događajima, poput razgovora za posao. Anksioznosti kod ljudi s anksioznim stanjem češća je i upornija i nije uvijek povezana s očitim izazovom te utječe na kvalitetu života i svakodnevno funkcioniranje. Postoje neki uobičajeni simptomi:

  •     fizički simptomi: napadaji panike, iznenadni hladni i vrući znoj, brzi otkucaji srca, stezanje u prsima, brzo disanje, nemir ili osjećaj napetosti, nervoza...
  •     psihološki simptomi: pretjeran strah, briga, opsesivno razmišljanje, strah da će se uvijek dogoditi najgore
  •     ponašanje:  izbjegavanje situacija zbog kojih se osjećate tjeskobno, što može utjecati na fakultet, rad ili društveni život

Ponašanje na previše prestrašen način, stvara fiziološko, psihološko i emocionalno stanje anksioznosti. Anksioznost 'aktivira' odgovor tijela na stres, koji je napor za tijelo. Zato su ustvari simptomi anksioznosti isti kao i simptomi stresa.

Svako tijelo je hemijski jedinstveno, pa se simptomi anksioznosti mogu razlikovati po vrsti, broju, intenzitetu, trajanju i učestalosti.  Na primjer, jedna osoba može imati samo jedan ili nekoliko blagih simptoma anksioznosti, dok druga osoba može imati sve simptome anksioznosti u velikoj jačini. Sve su varijacije moguće.

Anksioznost dolazi u mnogim različitim oblicima - kao što su napadaji panike, fobije i socijalna anksioznost - a razlika između službene dijagnoze i "normalne" tjeskobe nije uvijek jasna.

Novo