Evo zbog čega su alergije iz godine u godinu sve gore
Najnovije istraživanje koje je objavio National Meeting & Exposition of the American Chemical Society otkrilo je da porast broja dijagnosticiranih alergija može biti povezan s povećanjem pojedinih zagađivača okoliša, što je rezultat klimatskih promjena.
Dr Ulrich Pöschl i njegovi kolege s Instituta Max Planck u Njemačkoj otkrili su da dušikov dioksid (glavna komponenta u ispušnim plinovima automobila) i prizemni ozon (glavni sastojak smoga) mogu napraviti ubojiti "koktel" koji pojačava učinak alergena u zraku. Ti sastojci mogu izazvati lančanu kemijsku reakciju koja zapravo može promijeniti strukturu alergena te ih pojačati.
Alergije se javljaju kada naše tijelo proizvodi antitijela kao reakciju na određene tvari, jer smatra da je tvar štetna (a time i napad na imunološki sustav) čak i kad to nije. Neki od najčešćih alergena u zraku su dlake kućnih ljubimaca, pelud, grinje, plijesni i dr. Iako ne postoji lijek u pravom smislu za alergije, ovisno o težini alergena, simptome alergije možete ublažiti lijekovima, imunoterapijom i općenito izbjegavanjem problematičnog alergena.
Čak između 30 do 40 posto svjetske populacije pati od alergija nekog oblika. Očekuje se da će se budžet za ispitivanje alergija u SAD-u povećati na 35,3 milijarde dolara u ovoj godini u odnosu na 31,5 milijarde dolara u 2014. Prema tome, predviđa se da bi se za ispitivanje tih problema moglo potrošiti oko 46,8 milijarde dolara do 2020. godine.
"Znanstvenici su dugo sumnjali da zagađenje zraka i klimatske promjene utječu na učestalost alergija u svijetu. Ali razumijevanje kemijskih procesa koji stoje iza tog fenomena još uvijek nismo dokučili. Naše istraživanje je samo polazna točka. Čeka nas još jako puno posla", kaže dr Pöschl.
Pöschl i njegov tim pozabavit će se u budućnosti proučavanjem utjecaja tih izmijenjenih alergena na imunološki sustav.
Najnovije istraživanje koje je objavio National Meeting & Exposition of the American Chemical Society, otkrilo je da porast broja dijagnosticiranih alergija može biti povezan s povećanjem pojedinih zagađivača okoliša, što je rezultat klimatskih promjena.
Dr Ulrich Pöschl i njegovi kolege s Instituta Max Planck u Njemačkoj otkrili su da dušikov dioksid (glavna komponenta u ispušnim plinovima automobila) i prizemni ozon (glavni sastojak smoga) mogu napraviti ubojiti "koktel" koji pojačava učinak alergena u zraku. Ti sastojci mogu izazvati lančanu kemijsku reakciju koja zapravo može promijeniti strukturu alergena te ih pojačati.
Alergije se javljaju kada naše tijelo proizvodi antitijela kao reakciju na određene tvari, jer smatra da je tvar štetna (a time i napad na imunološki sustav) čak i kad to nije. Neki od najčešćih alergena u zraku su dlake kućnih ljubimaca, pelud, grinje, plijesni i dr. Iako ne postoji lijek u pravom smislu za alergije, ovisno o težini alergena, simptome alergije možete ublažiti lijekovima, imunoterapijom i općenito izbjegavanjem problematičnog alergena.
Čak između 30 do 40 posto svjetske populacije pati od alergija nekog oblika. Očekuje se da će se budžet za ispitivanje alergija u SAD-u povećati na 35,3 milijarde dolara u ovoj godini u odnosu na 31,5 milijarde dolara u 2014. Prema tome, predviđa se da bi se za ispitivanje tih problema moglo potrošiti oko 46,8 milijarde dolara do 2020. godine.
"Znanstvenici su dugo sumnjali da zagađenje zraka i klimatske promjene utječu na učestalost alergija u svijetu. Ali razumijevanje kemijskih procesa koji stoje iza tog fenomena još uvijek nismo dokučili. Naše istraživanje je samo polazna točka. Čeka nas još jako puno posla", kaže dr Pöschl.
Pöschl i njegov tim pozabavit će se u budućnosti proučavanjem utjecaja tih izmijenjenih alergena na imunološki sustav.