DA LI STE ZNALI? Evo zašto duvamo u svijećice na rođendanskoj torti

U drevnom Egiptu, datum krunisanja faraona se smatrao vrlo važnim, zato što se vjerovalo da je to dan kad se kralj transformiše iz čovjeka u boga.

Naime, kad smo počeli da stavljamo svijećice na rođendansku tortu i zamišljamo želju, otkriva National Geographic Srbija.

Drevni Egipćani

Najraniji dokazi o proslavi rođendana su stari 4.000 godina. U drevnom Egiptu, datum krunisanja faraona se smatrao važnim, jer se vjerovalo da je to dan kad se kralj transformiše iz čovjeka u boga. U Bibliji se spominje proslava rođendana faraona, za koju egiptolog dr Džejms Hofmeijer vjeruje da zapravo predstavlja datum njegovog krunisanja ili rođenja boga, još u II vijeku p. n. e.

Ali za tu priliku nisu pekli tortu, koliko su istoričari upoznati.

Grci

Grci su stavljali svijećice na tortu, ali iz sljedećeg razloga. Artemida, Zevsova kćerka i Apolonova sestra bliznakinja, bila je boginja lova i mjeseca. Iz poštovanja prema njoj, Grci su pekli okruglu tortu u obliku mjeseca i stavljali svijećice na nju kako bi imala sjaj punog Mjeseca.

Svijećice su tada bile više nego simbolične: neke drevne kulture su vjerovale da im dim može pomoći dok se mole bogovima.

Rimljani

Prvi ljudi za koje znalo da su skoro sigurno svoje rođendane slavili i rođendanskom tortom bili su Rimljani. Oni su pravili tortu od pšeničnog brašna, maslinovog ulja, meda i sira škripavca kako bi slavili rođendane prijatelja i porodice.

Njemci

Danas se rođendanske torte sve češće povezuju sa djecom, a ne sa odraslima. Moderne dječje rođendanske torte su počele da se pominju u kasnom XVIII vijeku u Njemačkoj.

Tokom Kinderfesta, dječje rođendanske proslave 1700-ih godina, slavlje je obavezno podrazumevalo tortu i svijećice. Na rođendansku tortu se stavljalo onoliko svijećica koliko bi dijete te godine napunilo, kao i jedna dodatna za narednu godinu života.

Tom prilikom su takođe duvali u svijećice i zamišljali želju.