Ivana Marić za Polis: Ekspresno formiranje vlasti na bh. način!
Ivana Marić se bavi praćenjem i komentiranjem političkih zbivanja u BiH. Područja zanimanja su joj politički marketing, politička psihologija, izborne kampanje, politička propaganda, odnosi s javnošću, reforma Ustava BiH, javna uprava i lokalna samouprava.
Ulazimo u peti mjesec nakon Općih izbora, a vlast na federalnom i državnom nivou, kao i u par kantona još uvijek nije formirana. Svi rokovi su odavno probijeni a da se zbog toga niko ne brine jer su zakonodavci zaboravili da uz rokove odrede i sankcije za njihovo nepoštivanje. Mnogi od nas se sigurno sjećaju problema oko formiranja vlasti nakon izbora 2010. godine kada smo na vlast čekali 16 mjeseci. Upravo tako dug period formiranja vlasti na zadnjim izborima daje opravdanje vladajućoj koaliciji da ne žuri, jer će u svakom slučaju vlast formirati prije tog roka.
Građani su dovedeni u situaciju da, umjesto da analiziraju prvih 100 dana rada Vlade, i dalje moraju slušati nadmudrivanja vladajuće koalicije o tome ko zaslužuje koju fotelju i ko ima legitimno pravo da zastupa Hrvate, Srbe, Bošnjake i Ostale. Već početkom novembra 2014. bilo je dogovoreno koje stranke će činiti vladajuću koaliciju što nam je davalo nadu da bi se vlast ovaj put mogla brže oformiti. Željko Komšić je želio izbjeći ponavljanje scenarija iz 2010. godine te je na samom početku izjavio da DF neće zauzimati hrvatske ni bošnjačke pozicije, već samo one predviđene za Srbe i Ostale. Sve je upućivalo na to da će se vlast formirati do Nove 2015. godine.
Međutim, problem se pojavio kada je HDZ BiH istakao zahtjev za 6 ministarstava u Vladi Federacije (pet hrvatskih i jedno srpsko), što je DF-u ostavljalo samo dva srpska ministarstva, pošto je SDA zauzela svih osam bošnjačkih ministarstava. Nejasno je na osnovu čega HDZ BiH polaže pravo i na jedno srpsko ministarstvo, a da se i ne spominje nelogičnost poteza da se u vlast u FBiH uključi i SNSD. Ova inicijativa iznenađuju jer upravo HDZ najglasnije zastupa princip da se jedan narod ne miješa u izbor predstavnika drugog naroda. Iako je Dragan Čović u nekoliko navrata rekao da on i njegova stranka neće blokirati proces uspostave vlasti, upravo to se dešava postavljanjem previsokih zahtjeva.
Kritike DF introvertnog političkog ponašanja su se vremenom intenzivirale, tako da su apetiti DF-a porasli što dodatno komplicira i onemogućavapostizanje dogovora.Iz HDZ-a BiH su zbog odbijanja da im se ustupi jedno srpsko mjesto najavili da postoji mogućnost formiranja nove koalicije. Međutim za to je sada kasno jer bi svako uvođenje nove stranke u vladajuću koaliciju ili istupanje postojeće dovelo do novih, dugotrajnih pregovora. U najnovijoj rundi pregovora SDA je pristala da prepusti jedno svoje ministarstvo, međutim za to je sada prekasno jer DF traži isti broj ministarstava kao i HDZ, a predomislili su se i po pitanju zauzimanja bošnjačkih i hrvatskih pozicija.
Dodatni problem u formiranju vlasti predstavlja i uvjetovanje HDZ BiH da se sa formiranjem Vijeća ministara BiH sačeka dok se ne oformi Vlada FBiH. Podjela resora za Vijeće ministara utvrđena je već krajem februara i poznata su sva imena ministara i zamjenika. Rok za formiranje Vijeća ministara je 11. mart i to je datum do kojeg je planirano postizanje konačnog dogovora i za Federaciju. S obzirom da je DF demonstrativno napustio zadnje pregovore i najnovije zahtjeve koje su uputili, nema puno nade za optimizam da će se dogovor postići do tog roka.