Dojče vele: Rat u BiH nikada nije prestao

Legendarno pitanje iz filma "Lepa sela lepo gore“ kao da se svakog dana iznova postavlja u Bosni i Hercegovini, piše Dojče vele. Sagovornici DW kažu: Neće biti rata, osim ako belaj ne dođe sa strane. Ali hoće biti još priča o ratu i prijetnji. Priča o raspadu dejtonske BiH je stara koliko i sama dejtonska BiH. A priča o nekom novom ratu zapravo nikada nije ni prestala, samo je u posljednje dvije decenije dobijala ili gubila na intenzitetu. To je mahom zavisilo od izbora, kada je korišćena u svrhu predizborne kampanje ili kada je pak trebalo skrenuti pažnju sa važnih događanja u društvu. Slično je bilo i posljednjih mjeseci kada je prijetnja ratom, a u povodu raspisivanja referenduma u Republici Srpskoj, iskorišćena u predizbornoj kampanji uoči lokalnih izbora. Rezultat izbora: najvećim dijelom pobeda etnonacionalnih stranka. Od tada se radikalna retorika ublažila, ali je prijetnja raspadom, odnosno ratom i dalje prisutna. No koliko su ove prijetnje zaista realne?

Rat nikada nije prestao

"U BiH rat zapravo nikada nije prestao. On je zaustavljen oružjem, ali je nastavljen svim ostalim sredstvima – politikom, kulturom, pa čak i sportom", kaže Aleksandar Trifunović, glodur banjalučkog portala Buka za Dojče Vele. Trifunović kaže da doduše nije sreo ni jednog čovjeka u BiH koji je pokazao simpatije prema ratu, ali da i pored toga javnost nije svjesna koliko lako zapravo može doći do oružanog sukoba:

"Mi u BiH imamo sav potreban materijal za rat", upozorava on. Njegovo mišljenje donekle dijeli i mostarski profesor Mile Lasić.

"Opasnost od rata je velika kada bi se pitali domaći akteri." Ali, on vjeruje da im rat ipak neće biti dozvoljen, to jest da ga ne bi dozvolila "međunarodna zajednica". Tu Lasić ubraja Savjet za implementaciju mira u BiH, SAD, koje se "otvoreno miješaju u stvari u BiH" i Rusiju "koja je sve prisutnija na Zapadnom Balkanu, pa i u BiH". Trifunović je međutim u ovom smislu jako skeptičan.

"Međunarodna zajednica je četiri godine trpjela jedan brutalni rat u BiH i ničim baš ničim nije pokušala da ga spriječi. Mogla ga je spriječiti svojom silom skoro u onom mjesecu kada je rat započeo", kaže Trifunović.

Josip Juratović, poslanik njemačkih socijaldemokrata u Bundestagu kaže pak da je logično da "Evropa to neće dozvoliti".

"Pitanje je samo koje mogućnosti ima Evropa da sprečiti potpaljivanje tog stanja", rekao je on u intervjuu za DW. Mile Lasić međutim naglašava da do rata u BiH može doći samo u slučaju "većeg meteža". "Nije realno očekivati otvorene ratne konfrontacije na prostorima Balkana bez da je riječ o velikom metežu koji dodiruje granice Zapadnog Balkana", kaže on.

Sličnog je mišljenja i profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Asim Mujkić. "Ne vidim da su sukobi izgledni u ovom trenutku. Mislim da se više ta retorika koristi čisto u mobilizacione svrhe. Stvoren je takav ambijent da zaista jedna kap može da nam izgleda kao cunami. Naravno ne možemo predvidjeti budućnost, dakle u kojem sukobu će se ovaj region naći, a već se našao, kao jedno polje u kojem odmjeravaju snage stari rivali – Zapad i Rusija. Tu jedino vidim, ne daj Bože, prijetnju ozbiljnog sukoba, ovo sve drugo nije realno očekivati", tvrdi Mujkić.

Destabilizacija i bez rata

Međutim rat, to jest strah od rata, igra veliku ulogu u svijesti ljudi u BiH, naglašava Adelhajd Velfl, dopisnica bečkog lista Standard iz Sarajeva. Zato je, kaže ona, rat savršen za manipulaciju od strane etnopolitičkih elita koje, u čemu se slažu svi naši sagovornici, nemaju šta da ponude u političkom smislu i izbore dobijaju samo zahvaljujući nasilnoj retorici i manipulisanjem strahom.

"Kada ljudi ovdje pričaju o ratu to ima veze sa strašnim iskustvima koja su doživjeli. I zbog toga to u svijesti igra veliku ulogu i to je nešto što politika koristi jer se time, dakle strahom od rata, ljudi mogu vrlo dobro manipulisati", kaže Velfl. Na isti način se može posmatrati i rasprava o podjeli BiH, odnosno njenom unutrašnjem uređenju.

"Nema podjele BiH jer bi to značilo katastrofu za Evropu“, kaže Juratović.

"Jednostavno je nemoguće mijenjati granice u Evropi i ta priča o raspadu BiH je glupost", kategorično tvrdi Juratović. Podjela je nemoguća bez sukoba, smatraju svi sagovornici DW, i toga su, naglašavaju, svjesni i domaći političari. "Oni koji pominju podjelu znaju da ne postoji unutrašnji kapacitet za to. Nijedna strana nema kapacitet, niti se Republika Srpska može odvojiti sama, niti se treći entitet može formirati ili odvojiti sam. Što te teorije zvuče radikalnije, sve su manje izvodljive. Ta retorika je vrlo dobro isplanirana i ima samo jedan cilj, a to je što veća politička moć", kaže Trifunović.

Šta bi Čović i Izetbegović bez Dodika?

A šta bi jedan Izetbegović i jedan Čović bez Dodika pred izbore, pita se Juratović.

"Oni bi morali jednoga izmisliti. I kako ne shvatamo da 20 godina jedni druge pomažu. Malo Dodik Izetbegovića, pa onda kad Dodik posustane Izetbegović Dodika, a onda kada jedan i drugi posustanu onda Čović obojicu. Njima odgovara taj sistem straha, taj sistem generalizacija", kaže Juratović. Ili sistem "politike neprijateljstava“ kako ga naziva Mujkić citirajući politikologa Nerzuka Ćurka, odnosno sistem u kojem vlada političko nasilje kako to opisuje Lasić.

"Sve to, i bez rata, vodi samo dodatnoj destabilizaciji BiH", upozorava Velfl. A destabilizacija iznova stvara pogodan prostor za širenje straha i manipulaciju njime, te se začarani krug nastavlja, zaključuje Dojče Vele.