Jezivi klovnovi stigli i u BiH: Šta se krije iza užasnog trenda i šta kažu psiholozi?

Psiholog Jasminka Dizdarević ističe kako su se klovnovi utopili u sivilo u kojem se nalazi naša zemlja, što daje jedan negativan psihološki pečat za kompletnu generaciju, pa čak i za one koji funkcionišu “normalno”.

– To uopće nije zdravo, niti dobro i ukazuje na velike posljedice osiromašavanja našeg kompletnog intelekta. Umjesto da se bavimo nekakvim naprednim stvarima, mi se bavimo onim najosnovnijim za život – da mogu mirno izaći na ulicu, da me niko ne ugrožava i da se mogu mirno vratiti kući – kazala je Dizdarević.

Ukoliko se iza maski klovnova u BiH pojavljuju mlade osobe, kako navodi, kod njih se ne može govoriti o posljedicama rata, već posljedicama neodgoja i njihove neangažovanosti u pravom smislu.

– Da li su to učenici, da li su studenti, da li su ljudi koji rade, da li su ljudi koji su okupirani tjeskobom života, pa im na pamet padaju neke gluposti kojim mogu ugroziti svoj i živote drugih. Pitam se šta se događa, da li je to ljudima dosadno, pa traže neku vrstu zabave koja nije primjerena ni za ovo naše podneblje, ni za običaje, pa ni za nekakav zdrav razum, ili se radi o nekakvim posljedicama rata koje se sad pojavljuju kod ljudi – rekla je Dizdarević.

Naglašava kako su klovnovi obično radosni i zabavni likovi, simbol bezbrižnosti i razbibrige.

– Međutim, dres ovih klovnova više ne odgovara pravom psihičkom stanju ponašanja osobe koja se u njemu nalazi, jer su te osobe zamaskirane u nešto što je lijepo, a u dubini duše nose zlo, u namjeri da povrijede nekog drugog. Moramo utjecati da se jasno ukaže na nešto što nije dobro i što treba mijenjati – zaključila je Dizdarević.

Benigna igra

Sociolog Jusuf Žiga kaže kako su danas u svijetu često prisutni neki porivi ljudi koji žele da na sebe skrenu pažnju, s namjerom da se s okolinom poprilično benigno poigraju.

Međutim, navodi, može se raditi i o osobama sa krajnje ozbiljnim sociopatološkim poremećajima, ljudima koji su opterećeni u svojim mentalnim sklopovima.

– Bitno je da društvo u kojem se takvi likovi pojave bude spremno za takvo nešto, a ne da se počne snebivati i da se oni koji bi trebali da drže pod kontrolom javni poredak i sigurnost ljudi nađu u nekakvom raskoraku i konfuziji, pa da ne znaju kako će na to odgovoriti. Znači, moraju biti određene ekipe ljudi koje će biti sposobne da na odgovarajući način reaguju na takve pojave – kazao je Žiga.

Poručuje kako u svemu tome postoji i “halo efekat” onoga što se dešava u svijetu. No, smatra, najgore je što se u našem društvu reaguje tek nakon posljedice.

– Ljudi će uglavnom na prvu reagovati konfuzno sve dotle dok budu sami suočeni sa tim stvarima, a da im drugi ne pristignu blagovremeno u pomoć, da im pomognu da se u takvim situacijama bolje snađu ili iz njih izvuku, ili pak da drugi ne učine sa svoje strane da takvih pojava ne bude – dodao je Žiga.

Koulrofobija – strah od klovnova

Fobija od klovnova naziva se koulrofobija, koja je relativno rijetka fobija. Naučnici i ljekari vjeruju da je uzrokuje neznanje ko se zapravo krije iza debelog sloja šminke.

Strah od klovna može uzrokovati osjećaj panike, poteškoće kod disanja, nepravilno kucanje srca, znojenje i mučninu. Fobija je češća kod djece, ali i odrasli mogu patiti od nje, a može se liječiti kognitivnom bihevioralnom terapijom.

Kostimi klovna obično pretjerano ističu i povećavaju crte lica i dijelove tijela, poput ruku, nogu i nosa. To se može doživjeti čudovišnim ili kao deformitet kao što se može doživjeti i komičnim. Izražene nenormalnosti na licu klauna mogu izmijeniti izgled osobe do te mjere da figura djeluje dovoljno živo da bude uznemirujuća, ali nedovoljno realistično da bi njena pojava bila ugodna.

Klovnovi su se oduvijek povezivali s opasnošću i strahom jer pomiču logiku do krajnjih granica. Guraju ljudsku sposobnost poimanja i razumijevanja do granica zdravog razuma, a to čine kroz šalu i ismijavanje.