Dejton 2 u ovom trenutku nije moguć
Neće doći do Dejtona 2, ali će u bliskoj budućnosti vjerovatno biti nekih promjena Ustava BiH. Izjavio je to Ivan del Vekio, hrvatski ambasador u BiH, uoči današnje posjete novoizabranog premijera Hrvatske Andreja Plenkovića Sarajevu.
Ovo je ujedno i prva Plenkovićeva službena posjeta nekoj zemlji, a odabir baš BiH, prema Del Vekijevom mišljenju, govori mnogo. Uostalom, i sam Plenković je po stupanju na dužnost 19. oktobra najavio da će BiH biti u centru nove spoljne politike. I u hrvatskim diplomatskim krugovima u posljednje vrijeme često se govori o mogućnosti prepakiranja Dejtona, a postoje i indicije da bi se danas u Sarajevu moglo razgovarati i o toj mogućnosti.
Podsjetimo, Kolinda Grabar-Kitarević, predsjednica Hrvatske, početkom ovog mjeseca u Briselu je ukazala na potrebu promjene Dejtona. Del Vekio pak poručuje da je Hrvatskoj stabilnost BiH najbitnija jer ona, kako kaže, "uvjetuje i stabilnost Hrvatske". Ipak, podsjetio je da je Hrvatska morala mijenjati Ustav prilikom ulaska u Evropsku uniju, što će, smatra on, morati uraditi i BiH.
Među domaćim političarima i ekspertima, očekivano, mišljenje o ovom pitanju manje-više podijeljeno je po entitetskoj liniji. Tako Kasim Trnka, profesor Ustavnog prava, koji slovi za najboljeg poznavatelja Dejtonskog sporazuma, ističe da je Dejton promjenljiv i dinamičan sam po sebi.
"Treba se sjetiti da Ustav BiH može biti promijenjen voljom domaćih vlasti, bez uplitanja međunarodne zajednice", rekao je Trnka i naglasio da sve to do sada nije dalo pozitivne rezultate zbog nacionalnih neslaganja i opstrukcija.
Sifet Podžić, delegat u Domu naroda BiH, smatra da Dejtonski sporazum treba raspakovati jer dosadašnja praksa pokazuje da je to potrebno. "Ako hoćemo jeftiniju i efikasniju državu, vrijeme je da ga raspakujemo i da kažemo koja su to pitanja vitalnog nacionalnog interesa", rekao je Podžić, napomenuvši da je to u ovom trenutku vrlo teško ili skoro nemoguće.
Halid Genjac, delegat u Domu naroda BiH, kaže da bi raspakivanje Dejtona moglo dovesti do toga da se neka pitanja unaprijede i poboljša funkcionalnost i efikasnost i da se odnosi riješe bolje.
"Dejtonski ustav se može samo konsenzusom promijeniti", rekao je Genjac, koji je svjestan da sada nije moguć razgovor koji bi rezultirao dogovorom.
Lazar Prodanović, poslanik u Predstavničkom domu BiH iz SNSD-a, kaže da nije moguće prekrajati Dejton, te da se jedina promjena u Ustavu BiH može desiti u slučaju "Sejdić i Finci". "Sve više od toga predstavljalo bi novi zastoj i nove blokade", rekao je on.
Martin Raguž, delegat iz reda hrvatskog naroda u Domu naroda BiH, smatra da je Dejton zaustavio rat, ali nije dao odgovore na sva bitna pitanja za BiH.
"Odavno zagovaram da se počne sa europeizacijom Dejtona", rekao je on.
Akademik Dragoljub Mirjanić rekao je da RS treba da čuva Dejton kao zjenicu oka, te ga treba nadograđivati i pokušati vratiti oduzete nadležnosti.
Rajko Kuzmanović, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti RS, ocijenio je da bi rasturanje Dejtonskog sporazuma značilo rasturanje i BiH i RS. A akademik Nenad Kecmanović je u Beogradu na promociji knjige o Dejtonu, koju je izdalo Predstavništvo RS u Srbiji, postavio pitanje zašto da RS beskonačno insistira na Dejtonskom sporazumu ako ga niko drugi neće.
"Posjeta Plenkovića važna za evropski put BiH"
Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić kazao je novinarima da smatra važnom posjetu novog hrvatskog premijera Andreja Plenkovića BiH jer kao čovjek koji poznaje evropske zakone, strukturu i proces našoj državi može pomoći na njenom evropskom putu. "Drago mi je da je Plenković shvatio da je važno posjetiti susjeda i da je upravo BiH odabrao kao prvu državu u koju želi doći u funkciji hrvatskog premijera", naglasio je Puljić.