Šta ako Slovenija i Mađarska zatvore granice?

Intenziviranjem sukoba u Iraku i Siriji te jačanjem bitaka za gradove Mosul i Alep stručnjaci sve glasnije upozoravaju na mogućnost novoga izbjegličkog vala koji bi mogao zapljusnuti Evropu.
Prema nekim procjenama, čak milion i pol ljudi moglo bi spas od rata i bijede potražiti u Evropi, a: Koliko njih će završiti u Hrvatskoj?

Evropa je, međutim, sve samo ne voljna ponovno otvoriti vrata nesretnim ljudima s Bliskog istoka. Njemačka kancelarka Angela Merkel, predvodnica evropske politike otvorenih vrata, sve teže se nosi sa snažnom opozicijom takvoj politici, pa i unutar vlastitih redova, zbog čega i sama blago mijenja retoriku i odustaje od toga modela. Zemlje iz hrvatskog susjedstva, kojima je prolazio prošlogodišnji izbjegličko-migrantski val, također šalju signale da ovoga puta granice neće biti otvorene, a i repovi prošloga vala još su uvijek prisutni. Prije desetak dana Austrija je započela s procesom deportacije izbjeglica i migranata u Hrvatsku, a da se tačno ne zna po kojim kriterijima i zašto se vraćaju ako za vrijeme izbjegličkoga vala nije primjenjivana dablinska uredba.

Što ako Slovenija i Mađarska u potpunosti zatvore granice?

U slučaju većega izbjegličkog vala postoji realna mogućnost da se Hrvatska zaista pretvori u ono što su vodeći zvaničnici ove zemlje naglašavali da se neće dogoditi - sabirni centar za izbjeglice i migrante u Evropi. Tome u prilog govori ponašanje Slovenije i Mađarske, zemalja preko kojih se izbjeglice i migranti nastoje dokopati bogate zapadne Evrope.

Dvije zemlje su već tokom prošlogodišnjega velikog izbjegličkog i migrantskog vala utvrdile svoje granice takozvanom žilet-žicom i ogradama te ne odustaju te politike. Štoviše, Slovenija je prije dva dana (subota) postavila metalne ograde na dva najveća granična prijelaza s Hrvatskom, a to su Bregana i Macelj, da bi se pripremila za mogući novi val migranata. Iz slovenskog Ministarstva unutrašnjih poslova su poručili da je postavljanje ograde na dva velika granična prijelaza s Hrvatskom dio planiranog postavljanja 'privremenih tehničkih prepreka'.

Mađarska je također svoju granicu prema Hrvatskoj utvrdila 'privremenim tehničkim preprekama'. Zbog odnosa prema migrantima naši odnosi s Budimpeštom spali su na najnižu razinu u novijoj historiji tokom mandata vlade Zorana Milanovića, ali ponašanje mađarskoga premijera Viktora Orbana nije se promijenilo ni dolaskom HDZ-a u Banske dvore. Orban, začetnik postavljanja žičanih ograda u Evropi u 21. vijeku, ponosan je na svoju ulogu u 'obrani Evrope od najezde' izbjeglica i migranata te svoju politiku tumači kao nužnu za odbranu evropskih vrijednosti i sloboda.

Kako će reagirati hrvatski državni vrh?

Hrvatski političari za sada ne najavljuju slične mjere kao Mađarska i Slovenija i čini se da zapravo polažu nadu u to da neće biti novoga velikog migrantskog vala. Također, čini se da državnom vrhu Hrvatske  nedostaje koordinacije jer od troje najviših državnih dužnosnika, predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, predsjednika Vlade Andreja Plenkovića (HDZ) i ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića (Most), stižu različita rješenja za to kako se treba nositi s krizom.

I dok se Plenkoviću može uzeti u obzir to da je tek preuzeo dužnost i da će mu trebati neko vrijeme za uhodavanje, tu privilegiju nemaju Grabar Kitarović i Orepić.

Predsjednica Hrvatske Grabar Kitarović se od početka migrantske krize zalaže za zatvaranje granice i čak je savjetovala slanje vojske kako bi se zaustavio priljev ljudi, dok Orepić tvrdi da takve metode neće biti potrebne.

Svoj stav da bi granicu u slučaju novoga migrantskog vala trebalo zatvoriti predsjednica Hrvatske je nedavno (krajem septembra) ponovila u razgovoru s hrvatskim novinarima tokom posjeta SAD-u, kazavši da će Hrvatska do posljednjeg trenutka pokušati izbjeći podizanje žice poput Slovenije i Mađarske, ali nije odbacila ni tu mogućnost.

- Hrvatska primarno štititi svoje granice, svoje nacionalne interese i svoje građane. Podsjećam da su ove godine okolnosti drugačije - Slovenija i Mađarska na svoje su granice postavile žilet-žice. Tražim od evropskih kolega zajednički dogovor za zaštitu vanjskih granica EU-a, ali je Hrvatska ta koja se mora pobrinuti za svoj teritorij. Ne želimo žicu i do zadnjeg trenutka ustrajat ćemo na tome da granica bude otvorena i u potpunosti kontrolirana', kazala je tada Grabar Kitarović.