Neraspoređena dobit Centralne banke pripada entitetima

Neraspoređena dobit Centralne banke BiH treba da ide entitetima jer su entiteti finansirali njeno osnivanje, poručuju iz Ministarstvu finansija Republike Srpske.

Za osnivanje Centralne banke iz prve tranše Međunarodnog monetarnog fonda /MMF/ utrošeno je 29 miliona maraka, pri čemu je za početni kapital izdvojeno 25 miliona maraka i četiri miliona za troškove osnivanja glavnih jedinica i filijala Centralne banke BiH. 

"Odlukom Savjeta ministara predviđeno je da Republika Srpska servisira jednu trećinu duga po ovom kreditu u iznosu od 9.666.666 KM, uvećano za pripadajuću kamatu i troškove", kažu za TV1 iz Ministarstva finansija Republike Srpske, te dodaju da su taj novac, sa kamatama vratili u periodu od 2001. do 2003. godine. 

S druge strane, novac od neraspoređene dobiti ide u budžet BiH koja nije učestvovala u vraćanju kreditnog zaduženja. Ukupno 60 odsto čistog prihoda odlazi na račun institucija BiH, a ostatak novca raspoređuje se za povećanje kapitala Centralne banke. 

"Ovo smatramo neprihvatljivim, jer ova institucija nije uplatila sredstva u početni osnivački kapital Centralne banke BiH, to jest, nije njen osnivač", ističu u Ministarstvu finansija Republike Srpske. 

Zbog svega iz Ministarstva kažu da pitanje uloženih sredstava i raspodjele dobiti treba riješiti u skladu sa stvarnim ulozima, i konačno definisati prava Republike Srpske i Federacije BiH kroz izmjene zakona o Centralnoj banci BiH. 

Vlada Republike Srpske je prije osam godina pripremila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Centralnoj banci BiH. 

Ovo rješenje je dostavljeno srpskim predstavnicima u parlamentu BiH, te Savjetu ministara, ali je odbijeno jer nije dobilo entitetsku podršku u prvom čitanju.