Imaju milione, najbolje poslove, vječito ljeto, ali i šefa države kojem nije dozvoljeno uputiti kritiku!

Nafta i gas učinili su Katar najbogatijom zemljom na svijetu – dovoljno bogatom da na stadione i infrastrukturu za Svjetski fudbalski kup 2022. potroši 200 milijardi dolara.

BBC piše da bukvalno neograničeno bogatstvo ipak nije donijelo "potpunu sreću" malom emiratu, pošto donosi i društvene promjene koje se ne sviđaju svima.

Krajem aprila, temperatura je u Dohi još prijatna, pa se porodice opuštaju u popodnevnim satima uživajući na osunčanom šetalištu na obali Persijskog zaliva. Ljeto u Kataru traje od maja do septembra, a temperature svakodnevno prelaze 38 stepeni Celzijusa, često dostižu i 47.

Panorama glavnog i najvećeg grada Katara mnogo se promjenila u posljednjih nekoliko godina: kule od čelika i stakla "izrasle" su kao vještačka šuma u predjelu na kojem je nekada bila samo pješčana obala.

"Postali smo urbani", primjećuje za BBC dr Kaltam el Ganim, profesor sociologije na Katarskom univerzitetu:

"Naš društveni i privredni život se promjenio – porodice se sve više odvajaju, potrošačka kultura je prevladala".

Katar je najbogatija zemlja na svijetu, sa BDP po glavi stanovnika od čak 102.000 dolara. Slijede Lihtenštajn (89.000), Bermudi (86.000), Makau (82.000) i Luksemburg (78.000).

Prije manje od jednog vijeka, Katar je živio u krajnjem siromaštvu, da bi danas postao lider u bogatstvu.

Iskorištavanje energetskih izvora započelo je četrdesetih godina prošlog vijeka, a prije toga, Katarani su živjeli od ribolova i vađenja bisera. Katar raspolaže trećim svjetskim rezervama prirodnog gasa, a zalihe nafte su 15 milijardi barela.

Obrazovanje je besplatno, kao i zdravstvena zaštita. Poslovi su garantovani, kao i stanovanje. Voda i struja su besplatni. U Kataru ne postoji porez – ne plaćaju ga ni stranci. Ti podaci su jasni.

Stvar koja je manje jasna je koliko su tako brze promjene uticale na društveni život.

BBC primjećuje da se u Dohi na svakom koraku "osjeća pritisak". Grad je veliko gradilište, u kojem su cijele oblasti u izgradnji, ili srušene zbog nove izgradnje. Zbog saobraćajnih gužvi, građani sve više vremena provode van kuće i ta atmosfera stvara stres.

Po izvještajima lokalnih medija, danas se 40 odsto katarskih brakova završava razvodom. Više od dvije trećine građana, odraslih i djece, pati od gojaznosti.

U društvu u kojem državljani Katara čine manjinu – odnos stranaca i domaćih je otprilike sedam na jedan – starosjedioci kažu da raste frustracija mladih da im stranci uzimaju najbolje poslove.
Od ukupno 1.800.000 stanovnika, samo 280.000 su Katarani. Kako su pisale beogradske "Novosti", u Kataru živi i radi i oko 2.000 građana Srbije.

Državljani dozvolu za izgradnju kuće dobijaju "za tren oka", a država im kasnije refundira polovinu troškova gradnje. Ipak, samo državljani mogu da posjeduju kuće, jer je zabranjena prodaja zemlje strancima.

Za strance je, pak, izgrađeno vještačko ostrvo kod Dohe, Perla, gde stanovi – koje stranci mogu da kupe – koštaju i do pola miliona dolara.

U trci za razvojem, ipak, sve su jača osjećanja da je nešto važno izgubljeno, primjećuje BBC.

Život prosječne katarske porodice potpuno se promjenio. Djecu uglavnom odgajaju dadilje sa Filipina, iz Nepala, Indonezije, a povećava se kulturološki i generacijski jaz.

Um Kalaf, žena od šezdesetak godina čije je lice skriveno iza tradicionalnog vela, kaže za BBC da je život bio "prelijepo jednostavan" u njenoj mladosti. Sada, izgubljena je ta "porodična intima", dodaje.
Katar je apsolutistička monarhija, kojom još od sredine 19. vijeka vlada dinastija Al Tani – koja je "ispratila" bahreinske, osmanlijske i britanske vladare, da bi zemlja stekla nezavisnost 1971. godine.

Od prošle godine, šef države je osmi emir Katara, Tamim bin Hamad al Tani. Najmlađi arapski lider, koji ima 34 godine, pita se za sve i zabranjena je bilo kakva kritika na njegov račun – uključujući medije. Kad je riječ o medijima, sjedište svjetski poznata mreže „Al džazira“ je u Kataru.

Alkohol je u Kataru dozvoljen – u određenim zonama. Takve zone će se tokom Svjetskog prvenstva u fudbalu zvati "zone za zabavu".

Katar ima samo jednog kopnenog susjeda – Saudijsku Arabiju, s kojom ima potpisan odbrambeni sporazum. U Kataru postoji i vazdušna baza za američku i britansku vojsku. Ipak, kako je pisao „Njujork tajms“ pozivajući se na procurele diplomatske depeše, Katar je imao "najlošije rezultate" kad je riječ o borbi protiv terorizma.

Istovremeno, velikodušni emirat je uvijek raspoložen da finansira različite "pobunjeničke" i islamističke pokrete: Hamas na Bliskom istoku, Muslimansku braću u Egiptu, pobunjenike širom arapskog svijeta tokom Arapskog proljeća, pisali su zapadni mediji.

Katar je prva arapska zemlja koja je dobila organizaciju Svjetskog kupa.
Apsolventkinja novinarstva Marijam Dahrudž primjećuje da, kako se približava Svjetski kup, ljudi se u Kataru plaše:

"Odjednom, cijeli svijet želi da nas vidi. Mi smo zatvoreno društvo, a oni žele da dođu i donesu svoje različitosti. Kako onda mi da izrazimo naše vrijednosti?"

Katar je 2010. dobio organizaciju Svjetskog kupa, a do tada se nikad reprezentacija te zemlje nije kvalifikovala ni za jedno finalno međunarodno fudbalsko takmičenje. Kritičari ovog izbora pitali su se i kako će vrela klima uticati na nastupe igrača, pa je predlagano i da se takmičenje održi tokom zime.

Istraga FIFA o slučaju izbora Katara još je u toku, a emir je odlučan da do 2022. pretvori Katar u „zemlju iz bajke“. Zapravo, mala država, od nešto više od 11.000 kvadratnih kilometara, već izgleda bajkovito.

Kako su pisale „Novosti“, u ekstravagantnom Kataru postoji fudbalski stadion Halifa sa erkondišnom, klizalište koje radi i na 45 stepeni, bazen za konje, šoping mol koji je savršena replika Venecije. U šali se obično kaže da je državljanin Katara koji ima jednu kuću, jedan auto i jednu ženu – siromašan čovjek…

Farmer Ali el Džehani služi gostima toplo, pjenušavo kamilje mleko i, a smatra da se razvoj Katara – kako prenosi za BBC – odvija prebrzo:

"Nekada – kad si se bogatio ako radiš, a nisi ako ne radiš – bilo je mnogo bolje".