Najavljivali smo, dogodilo se: Novi pristup za novi Zakon o igrama na sreću

Višemjesečna trakavica prouzorkovana neuspjelim pokušajima skupine SDA-ovih delegata u Predstavničkom Domu FBiH, predvođenih Amirom Zukićem, da na mala vrata i „lomeći“ preko koljena preko noći donesu novi Zakon o igrama na sreću čime bi se domaći priređivači doveli na rub propasti, a 5.500 uposlenih koji su na njihovim platnim spiskovima na ulicu, odnedavno je, kako znamo, ostala na neuspjelom pokušaju, da bi nakon jučerašnje izjave Bakira Izetbegovića, predsjednika SDA, sporni „Zukićev zakon“ i zvanično pokopan.

Izetbegović je, odgovarajući na novinarski upit o sudbini predloženih izmjena u postojećem zakonu, konstatirao nešto što se moglo reći i onog trenutka kada je krenula  histerija u vezi donošenja novog Zakona o igrama na sreću: “Kladionice su vraćene u redovnu proceduru, rokovi su ja mislim šest mjeseci“. Ovom izjavom Izetbegović je, svjesno ili nesvjesno, najbolje prokazao Zukićevo i soliranje jednog dijela SDA-ovih zastupnika kada je riječ o „nametanju“ novog Zakona o igrama na sreću. Vidljivo je, gledajući ovu izjavu i stavljajući je u kontekst višemjesečnih, neargumentiranih, Zukićevih medijskih istupa, kako je predsjednik SDA između Zukićeva lutanja (i još koječega...) i interesa države koji se ogleda u prihodovanju na ime poreza i doprinosa, te konačno i punjenja budžeta od strane kladionica, izabrao ovo drugo. Zukićeve tlapnje i pritisci doživjeli su tako svoj krah i kod predsjednika stranke čiji je visokopozicionirani član, te će biti zanimljiva argumentacija koju Zukić sada može ponuditi Izetbegoviću u vlastitom pokušaju da ublaži štetu koju je izazvao pokušajima nametanja jednog ovakvog zakona. 

U principu, cijela ta priča, instruirana, napuhana i sa debelim monopolističkim interesima za koje mnogi vjeruju (istina, ovo je u domeni špekulativnog) kako su svoje treće poluvrijeme imali kroz basnoslovne novčane transakcije – završila je jasnom porukom iz koje se da izvući kako je zajednički stol jedino mjesto za koji trebaju sjesti resorne insitucije, ministarstvo i naravno oni kojih se izmjene zakona najviše tiču, a to su domaći priređivači igara na sreću.

U tom smislu dovoljno je ilustrativan, a ujedno se poklapa sa najnovijim razvojem događaja u svezi Zakona o igrama na sreću, i zahtjev koji je domaći priređivač igara na sreću „SPORT PLUS“ poslao na adresu Federalnog ministarstva financija, preciznije ministrice Jelke Miličević. U podnesku se traži sudjelovanje bh. priređivača u radnoj skupini koja bi se trebala baviti izradom nacrta Zakona o igrama na sreću u Federaciji BiH.

„Naime, svi priređivači igara na sreću vjeruju kako će Federalno ministarstvo financija prilikom donošenja izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću ispoštovati redovnu zakonsku proceduru i oformiti radnu skupinu za izradu nacrta Zakona. Mišljenja smo, kako je pri izradi nacrta spomenutog Zakona, neizostavno aktivno sudjelovanjepredstavnika privatnih priređivača igara na sreću FBiH, kao i da nadležno ministarstvo obavi sveobuhvatnu analizu efekata predloženih rješenja“ – kaže se između ostalog u podnesenom zahtjevu.

Ne treba dvojiti oko toga da sve osim zajedničkog dogovora - a prije toga razgovora i usuglašavanja prijedloga koji će imati konsenzus u vezi budućeg Zakona o igrama na sreću - stvari vraća na početak. I to je sasvim razumljivo, jer u zahtjevu koji se, kako smo naveli, nalazi u prilogu ovoga teksta napominje se  kako je privatnim priređivačima igara na sreću u interesu da se donese odgovarajući zakon koji je svima u interesu. Svakako da taj zakon u sebi, kako kažu bh.priređivači igara na sreću, mora sadržavati nekoliko objedinjenih ekonomsko –pravnih principa: jednakost pred zakonom, održivost i dugoročnost,konkurentnost na domaćem i inozemnom tržištu.

„Držimo kako zakonsko rješenje treba omogućiti veće i stabilnije prihode za državu, olakšati kontrolu tržišta i pojednostaviti nadzor nad svim sudionicima  na tržišti FBiH.Budući da privatni priređivači igara na sreću zapošljavaju oko 5.500 radnika vjerujemo kako će Federalno ministarstvo financija, na čijem ste čelu, prepoznati dobrobit predloženih zajedničkih aktivnosti, te žurno reagirati i organizirati zajednički sastanak predstavnika privatnih priređivača igara na sreću, Porezne uprave i ministarstva financija, a u sve u cilju dogovora oko oformljivanja radne skupine za izradu nacrta Zakona o igrama na sreću u FBiH“ – stoji na kraju zahtjeva.

Loptica je, dakle, prebačena na teren razgovora i dogovora jer svi akteri sada imaju dovoljno vremena da stvari vrate u okvire općeprihvatljivog, kvalitetnog i donošenja zakona koji svima daje jednake polazne pozicije, ali i šanse. U takvoj projekciji, država i njeni budžeti na različitim nivoima vlasti mogla bi biti najveći dobitnik.