Zlatko Hurtić za Novi.ba: 'Uslovi MMF-a morat će se provesti!'

U Pismu namjere, koje je objavljeno 14. septembra 2016. godine, pod tačkom 4. navodi se da su ciljevi Reformske agende: "poticanje održivog, efikasnog i kontinuiranog ekonomskog rasta; otvaranje radnih mjesta; povećanje i bolje usmjeravanje socijalne pomoći; i stvaranje povoljnog ekonomskog okruženja."

Već u tački 5. se navodi da se shodno onom što je navedeno u tački 4, glede provođenja Reformske agende, traži podrška Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), "koja će nam pomoći u provedbi naših ekonomskih politika i reformi, kao i u ispunjavanju finansijskih potreba što se predviđaju u narednim godinama".

Zlatko Hurtić, ekonomski analitičar, kazao je za Novi.ba da je kredit MMF-a bio neophodan za planiranje budžeta, tj. za finansiranja budžetskih deficita s obzirom na to da vlade u prethodnom periodu nisu uspjele značajnije smanjiti budžetsku potrošnju kako bi, ili eliminirale, ili umanjile deficit. 

"Kredite MMF-a uvijek prate uvjeti za njihova ispunjavanja tako da je u slučaju BiH to implementacija Reformske agende. Pored novca, MMF pruža i tehničku pomoć kako bi se ciljevi za koje je kredit odobren ispunili i kako bi ekonomija jedne zemlje ojačala, a u našem slučaju kako bi se umanjio budžetski deficit a samim tim i ovisnost od vanjskog zaduženja", kazao je on, dodavši da je kredit MMF-a još uvijek jedan od najjeftinih načina da bi se došlo do novca.

"Budžetski deficiti su na veoma visokom nivou i ne mogu se zatvoriti bez vanjskog finansiranja tako da je u tom smislu opcija posuđivanja od MMF bila nužna." 

Privatizacija kao nužna mjera

U Pismu namjere se navodi da će ponovo započeti proces privatizacije u Federaciji BiH. O tome kako tumači  "prodaju manjinskih udjela u preduzećima Bosnalijek i Sarajevo osiguranje", te "okončanja prodaje Fabrike duhana Sarajevo i Aluminij Mostar, kao i prodaju preduzeća Energoinvest i Energopetrol", pitali smo gospodina Hurtića.

"Generalno na privatizaciju gedam kao nužnu mjeru za jačanje ekonomije u BiH. Posebno u kontekstu podaje manjinskih dijelova što se i ne bi moglo nazvati privatizacijom. Vlada u ovim kompanijama nema uticaj niti većina njih isplaćuju dividendu. U međuvremenu većina njih bilježi pad profitabilnosti, tako da je ovu mjeru trebalo provesto i ranije jer se mogla izvući veća korist kroz takvu prodaju", istakao je. 

Paradoksi oko zaposlenih u javnom sektoru

Iako ovdašnji ekonomski analitičari smanjenje ukupnog broja zaposlenih u javnom sektoru smatraju prioritetom za trenutne ekonomske prilike u Bosni i Hercegovini, šefovi vladajućih stranaka i njihovi puleni koji su potpisali Pismo namjere očigledno ne misle tako, jer bi to praktično značilo "rezanje grane na kojoj sjede", odnosno gubljenje ogromne glasačke mašinerije.

Stoga su se u Pismu namjere obavezali da će tek do kraja juna 2017. godine "na Vladi FBiH", odnosno "na Vladi RS usvojiti operativni plan za smanjenje ukupnog broja zaposlenih u javnom sektoru na osnovu registra zaposlenih koji će se izraditi uz pomoć Svjetske banke".

"Ovu mjeru neophodno je provesti kao jedan od načina za smanjenje budžetskog deficita. Nema razloga da se na administraciju troši više nego što je nužno te da se ista finansira vanjskim zaduženjima. Bez obzira na dilemu tipa političke pozadine o kojoj govorite, uslovi MMF po kreditu su obavezujući i morat će biti provedeni ukoliko postoji namjera vlada da ga do kraja realizira", istakao je Hurtić za Novi.ba. 

Pismo namjere sadrži niz nužnih mjera

Zlatko Hurtić je kazao da Pismo namjere sadrži niz nužnih mjera koje je neophodno implementirati kako bi se stabilizirala budžetska potrošnja i osigurao ekonomski rast koji bi ptrebao pratit rast zaposlenosti plata i penzija. 

"Radi se o mjerema koje su poznate i nisu  bile provedene od većine prethodnih vlada. U suštini to je domaća zadaća koja kasni da bude urađena duži niz godina i nadam se da će ovaj put ona biti ispisana", kategoričan je Hurtić.

(Novi.ba)