Novi nacisti

Aktuelno
Novi nacisti
U ponedeljak sam moderirao tribinu u pozorištu „Maksim Gorki“ koju je prenosio Prvi program Radio Berlina. Moja gošća je bila bivša glavna biskupkinja evangelističke crkve u Nemačkoj Margot Käßmann, a razgovarali smo o politizaciji religije. Kada smo pomenuli zabranu nošenja burki, gospođa Käßmann je rekla da je po njenom mišljenju burka represivni instrument porobljavanja žena, ali da je protiv zabrane nošenja burki u javnosti.

U ponedeljak sam moderirao tribinu u pozorištu "Maksim Gorki" koju je prenosio Prvi program Radio Berlina. Moja gošća je bila bivša glavna biskupkinja evangelističke crkve u Njemačkoj Margot Käßmann, a razgovarali smo o politizaciji religije. Kada smo pomenuli zabranu nošenja burki, gospođa Käßmann je rekla da je po njenom mišljenju burka represivni instrument porobljavanja žena, ali da je protiv zabrane nošenja burki u javnosti.

Publika je na to burno reagovala povicima "Licemjeri". Dva reda publike je ustalo sa transparentima i stegnutim pesnicama uzvikujući parole. To su pristojni mladi ljudi: uredno su podigli plakate – čak su i vikali nekako uljudno. Kada sam ih zamolio da napuste salu, učinili su to bez pogovora. Predstavljam vam naše nove naciste: pripadnike pokreta Identitet. Porijeklom su iz Francuske, ima ih u Austriji, a od nedavno postoje i u Njemačkoj.

Predsjednik službe za zaštitu ustava Hans-Georg Maaßen je prije nekoliko godina ovu grupu nazvao "virtuelnom pojavom ekstremne desnice" sa "za sada neznatnim uporištem u realnosti". To se promijenilo: u toku je desničarska revolucija sa narastajućim brojem učesnika. Bert Brecht u pjesmi "Teleći marš" kaže: "Nose svastike / na krvavim zastavama / sa kukom za svakog jadnika". Pristalice Identiteta imaju svoju svastiku: crno grčko slovo Lambda na žutoj pozadini. Preuzeli su ga iz filma 300 – Bitka kod Termopila. To je znak koji u ovom filmu na svojim štitovima nose Spartanci u ratu sa osvajačima sa istoka. Stari nacisti su svoj krst pozajmili iz stare mitologije, a novi – iz Holivuda. Oni preziru globalizaciju i amerikanizaciju, ali su izgleda slabi na pop kulturu.

Margot Käßmann i ja nismo slučajne mete njihovih akcija. Po desničarskim forumima se piše da Käßmann i Augstein "zagovaraju društvo imigracije" i pripremaju "veliku razmjenu naroda", kada će čisti njemački narod biti zamijenjen prljavim, izmiješanim. Pristalice ovog pokreta sam nazvao nacistima s punom sviješću o tome da je to riječ sa čijom upotrebom treba biti oprezan. Nisu svi koji imaju drugačije mišljenje od mene nacisti, ali u ovom slučaju jesu. Oni ne zagovaraju osvajačke ratove i istrebljenje Jevreja. Svoju ideologiju nazivaju etno-pluralizam: svaki narod ima pravo na svoj prostor, na kome treba i da ostane. Globalizacija, migracija i multikulturalnost su samo mnoga lica đavola.

Upotreba riječi "prostor" priziva Martina Heideggera i Carla Schmidta, heroje svake desnice. Pristalice Identiteta su mladi ljudi, ali njihovo mišljenje je staro. To je skupina mladih staraca koja sanja moderni fašizam po ugledu na današnje Rusiju i Mađarsku. Kada su među svojima, po novinama, internetu, sastancima koje organizuju njihovi imućni donatori, prepuštaju se starim fantazijama o moći, vizijama "rekonkviste" i oslobađanja Njemačke od islama i lijevog mejnstrima. Na kraju se sve svodi na isključivanje protivnika, a prije svega na gašenje nezavisnih medija.

Nisam siguran da li je kompliment biti dio njihovih planova. Pripadnik austrijskog ogranka Identiteta Martin Sellner napisao je esej o strategiji pokreta: novinari, koje naziva "kamarilom", moraju "biti udaljeni sa svojih nelegitimnih i nedemokratskih pozicija. Nema popuštanja, promjene mišljenja ili pomirenja. Sve dok oni svojom samoubilačkom agendom i autošovinizmom upravljaju 'demokratskim centrom', konsenzus u vezi sa 'velikom razmjenom' je nezamisliv. Sve dok Augstein piše u Spiegelu, njemačka i evropska budućnost su neizvijesne."

U ponedjeljak uveče u "Maksimu Gorkom" novi nacisti su pokazali svoje pravo lice: mlado, izbrijano i hladno. Pitao sam ih zašto nas nazivaju "licemjerima" i šta žele od nas? Nisu mi odgovorili. Ovdje nije problem forma protesta, već njegov sadržaj. I ne ulijevaju mi strah njihovi povici, već odbijanje svakog razgovora. Tražili su da ih javnost čuje i to su dobili. Da li im pomažemo time što izvještavamo o njima? Da. Da li bi bilo bolje da šutimo? Ne.

(Der Spiegel)

Ne propustite