Tajni podaci u BiH "javna tajna"!

U Bosni i Hercegovini pristup tajnim podacima bez ikakve bezbjednosne provjere i dozvole imaju hiljade ljudi, među kojima su i političari, tužioci, pravobranioci i sudije na svim nivoima vlasti.

U zemljama EU i svijeta, ali i regiona pristup državnim tajnama ima ograničen broj ljudi i u suštini tajnama s najvišim stepenom povjerljivosti, osim profesionalnih lica, imaju samo predsjednici države, parlamenta i vlade.

U BiH je ta lista daleko veća i prema slobodnoj procjeni preko 1.000 ljudi bez ikakvih odobrenja može pristupiti domaćim tajnim podacima, prenosi BN TV.

Prema Zakonu o zaštiti tajnih podataka, pristupu državnim tajnama svih stepeni tajnosti, znači od internih, preko povjerljivih i tajnih do vrlo tajnih, imaju članovi Predsjedništva BiH, poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Pored njih bez ikakve dozvole, do tajnih dokumenata mogu doći i predsjednik i potpredsjednici FBiH i RS, ali i sudije Suda BiH, Ustavnog suda BiH, državni tužilac BiH, pravobranilac BiH i sudije svih sudova na području FBiH, RS i Brčko distrikta, kao i tužioci i pravobranioci na svim nivoima u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu.

Nisu rijetki slučajevi da među pobrojanima ima i državljana drugih države, onih sa dvojnim državljanstvima, što znači da i strani državljani nesmetano mogu pristupiti vrlo tajnim domaćim podacima.

S obzirom na ogroman stepen korupcije u društvu, ali i među političarima, stručnjaci naglašavaju da država što prije mora revidirati svoju listu onih koji mogu pristupiti tajnim podacima, pogotovo zbog toga što su bezbjednosni, ali i ekonomski potresi sve veći.

"Zakon je takav kakav jeste i on je jasan. Sve do onog momenta dok se ne izmijeni to je tako. Dosad smo pokretali proceduru tri puta da se izmijeni, ali nije prošlo i to sada tako stoji. Vidjećemo kakva će biti klima u narednom periodu i hoćemo li ići u izmjene zakona", rekao je Mate Miletić, pomoćnik ministra sigurnosti u Sektoru za zaštitu tajnih podataka.

Posljednji pokušaj izmjene Zakona o zaštiti tajnih podataka bio je krajem 2013. godine, kada je Vijeće ministara BiH pokušalo sa liste onih kojima je dozvoljen pristup svim podacima da skine nosioce pravosudnih funkcija, ali im to nije pošlo za rukom s obzirom na to da u Domu naroda parlamenta BiH taj zakon nije dobio potrebnu većinu.

"Pokrenuto je na osnovu jednog izvještaja Visokog sudskog i tužilačkog vijeća da se sudije i tužioci sigurnosno provjeravaju, međutim to nikada nije prošlo u parlamentu", kaže Miletić.

Zanimljivo je bilo i obrazloženje predloženih izmjena Zakona o zaštiti tajnih podataka, koje je inicirao Predstavnički dom parlamenta BiH, a u kojem je navedeno da su izmjene, između ostalog, neophodne jer "pojedine tajne informacije cure ka medijima".

Što se tiče ostalih tajnih podataka, odnosno onih koji ne nose oznaku vrlo tajno, njima mogu pristupiti gotovo svi, od ministara u vlada RS i FBiH, Vijeću ministara BiH i kantonalnim vladama do ombudsmana, direktora i zamjenika direktora policijskih agencija, gradonačelnika gradova i načelnika opština u BiH.

Nesmetan pristup svim tajnama imaju: članovi Predsjedništva BiH, poslanici u parlamentu BiH, predsjednici i potpredsjednici RS i FBiH, sudije Suda BiH i Ustavnog suda BiH, državni tužilac i svi tužioci u BiH, svi pravobranioci u BiH i sve sudije sudova u BiH.