Nakon izvještaja sutkinje Korner ofsajd za Tužilaštvo BiH

Visoko sudsko i tužilačko vijeće danas će razmotriti izvještaj britanske sutkinje Joanne Korner o procesuiranju predmeta ratnih zločina u Tužilaštvu BiH.

Podsjećamo, njen izvještaj predstavio je OSCE (Misija Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju), a ona je navela niz primjedbi na način rada u predmetima ratnih zločina. Na 79 stranica koliko zauzima njen izvještaj jasno je prikazano "trenutno obeshrabrujuće stanje stvari u pogledu okončanja postupaka u predmetima ratnih zločina koji se vode pred Sudom BiH, u roku zacrtanom u Državnoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina, koje se ne očekuje čak ni u slučaju produženja propisanog roka".

Sutkinja Korner je u svom analitičkom izvještaju ponudila prijedloge za unaprjeđenje procesuiranja predmeta ratnih zločina na nivou BiH, u okviru institucija koje su prema državnoj strategiji nadležne za najsloženije i najteže predmete, ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid.

Ona je u svom izvještaju, pored ostalog, istakla najznačajnija zabrinjavajuća pitanja, koja je razvrstala u šest područja. Među tim područjima je i Upravljanje i djelovanje Tužilaštva BiH. U ovom području utvrdila je da je situacija, nažalost, dostigla fazu u kojoj postoji veoma malo ili nimalo saradnje između sudija i glavnog tužioca.

„Prema mišljenjima koja su iskazali suci, glavni tužitelj je prosto opsjednut nastojanjem da ostvari povoljne rezultate u statističkom smislu, zbog čega je svoju pažnju usmjeravao na jednostavnije predmete, na uštrb procesuiranja visokorangiranih počinitelja“ - stoji u analizi Joanne Korner.

Korner je istakla da situacija u kojoj se nalazi Tužilaštvo BiH zahtijeva posebnu analizu. Britanksa sutkinja, pored ostalog istakle je i da je joj je glavni tužilac kazao da se sudije žale jer ih oni “zatrpavaju” poslom, te da pogrešno primjenjuju zakon. 

U interesu povećanja efikasnosti i skraćivanja vremena trajanja sudskih postupaka ona je u svom izvještaju predložila detaljnije razmatranje sljedećih područja rada:

• Učestalije korištenje već utvrđenih činjenica iz drugih postupaka, posebno postupaka vođenih pred MKSJ-om;
• Učestalije primjene ovlasti koje sudije imaju u sferi upravljanja predmetima;
• Redovnije i intenzivnije obuke za tužioce i branitelje u oblasti zagovaranja;
• Promjene ukorijenjene prakse da rad počinje u 8.00 sati ujutro i završava se u 4.00 sata poslije podne. Efikasan sistem krivičnog pravosuđa nameće potrebu obavljanja radnih zadataka i izvan službenog radnog vremena.

A s druge strane ove detaljne analize koja možda najbolje oslikava situaciju u pravosuđu naše zemlje stoji razočaravajuća činjenica da ovaj izvještaj, preporuke i zaključci nisu obavezni za BiH stoga je na institucijama da li će ove preporuke uopšte prihvatiti ili ne. 

Ovaj izvještaj izazvao je oštre reakcije iz Tužilaštva BiH, a u nastavku podsjećamo na još neke.