Za malverzacije u Energopetrolu BiH sumnjiči Dragičevića i Hernadija
U srpnju ove godine Kantonalno tužiteljstvo u Sarajevu uputilo je hrvatskom pravosuđu zahtjev za ispitivanjem bivšeg predsjednika uprave Ine Tomislava Dragičevića i to u svojstvu osumnjičenika.
Sarajevsko tužiteljstvo bivšeg šefa Ine tereti za sklapanje štetnog ugovora kojim se konzorcij Ina/MOL u rujnu 2006. domogao 67 posto vlasništva nad bosansko-hercegovačkom naftno-prerađivačkom tvrtkom Energopetrol.
U istoj istrazi za sklapanje štetnog ugovora kojim je prema ocjeni sarajevskog tužiteljstva Energopetrol teško oštećen, uz Dragičevića, osumnjičeni su i predsjednik uprave mađarskog MOL-a Zsolt Hernadi te jedan od MOL-ovih menadžera Zoltan Varady. Ta nam je informacija i službeno potvrđena na Kantonalnom tužiteljstvu u Sarajevu.
Sporni konzorcij Ina i MOL osnovali su zajednički konzorcij kako bi u rujnu 2006. preuzeli većinski paket bosanskog Energopetrola. U tom ugovoru konzorcij Ina/MOL uz ostalo se obavezao dokapitalizirati Energopetrol sa 150 milijuna konvertibilnih maraka. Sarajevsko tužiteljstvo spomenuti trojac, međutim, tereti da konzorcij Ina/MOL taj iznos nije dokapitalizirao iz vlastitih sredstava već putem dugoročnog lizinga koji je financiran iz prihoda Energopetrola pri čemu je konzorcij Ina/MOL zaradio na kamatama, a Energopetrol oštećen.
Da stvar bude gora, takav način financiranja dokapitalizacije Energopetrola bio je dopušten ugovorom iz rujna 2006. pa ga upravo zato sarajevsko tužiteljstvo smatra štetnim, a aktere koji su ga ugovarali i potpisali kazneno odgovornima.
U poslu kupovine većinskog paketa Energopetrola u rujnu 2006. MOL su, prema tvrdnji sarajevskih tužitelja, zastupali voditelj strategije mađarske tvrtke Michel-Marc Delcommune te voditelj MOL-ova financijskog sektora Jozsef Molnar. U ime Ine ugovor o kupnji Energopetrola potpisali su tadašnji predsjednik uprave Ine Tomislav Dragičević i član Inine uprave Josip Petrović. Sarajevski kantonalni sud, međutim, od hrvatskih potpisnika ovog posla sumnjiči samo Tomislava Dragičevića, ali ne i Josipa Petrovića.
Šira istraga Istraga protiv trojca Dragičević, Hernadi, Varady, pokrenuta je u prosincu prošle godine i tek je jedan od krakova istrage koje BiH pravosuđe provelo o privatizaciji Energopetrola. Protiv bosanskih potpisnika toga ugovora, Kantonalno tužiteljstvo u Sarajevu podignulo je optužnicu u ožujku 2014.
U njoj je optuženo devet bosansko-hercegovačkih aktera prodaje Energopetrola - bivši federalni ministar Nedžad Branković koji je u vrijeme prodaje Energopetrola bio ministar prometa i komunikacije u Vladi BiH, tadašnji direktor Energopetrola Namik Bušatlić te još sedam osoba koji su bili članovi Komisije za dokapitalizaciju Energopetrola. Sudski postupak protiv spomenute devetorice vodi se pred Općinskim sudom u Sarajevu.
Glasnogovornik Županijskog suda u Zagrebu Krešimir Devčić potvrdio nam je da je zahtjev za ispitivanjem Tomislava Dragičevića stigao na taj sud potkraj srpnja te da će Dragičević biti ispitan u rujnu.
videoveza Pojasnio je da u takvim slučajevima osobu čije je ispitivanje BiH zamolnicom zatražila može ispitati hrvatski sudac istrage u prisustvu kantonalnog tužitelja iz Sarajeva, a sve češće se, rekao je, u takvim slučajevima ispitivanje obavlja i videovezom. U tom slučaju istražitelji iz Sarajeva postavljali bi pitanja Dragičeviću, a on bi odgovarao iz zagrebačke sudnice.
Pravosuđe Bosne i Hercegovine već u fazi istrage, ili kasnije, u fazi optužnice može od Hrvatske zatražiti izručenje Tomislava Dragičevića. Hrvatska prema Ustavu ne može izručivati svoje državljane pravosuđu druge države koja nije članica EU, osim ako s tom državom nema potpisan bilateralni ugovor o izručenju. A loša vijest za Dragičevića je da Hrvatska i BiH imaju sklopljen bilateralni ugovor o izručenju vlastitih državljana osumnjičenih, optuženih ili osuđenih za organizirani kriminal i korupciju. Potpisali su ga u studenom 2012. tadašnji hrvatski ministar pravosuđa Orsat Miljenić i BiH Bariša Čolak.
Kako djelo sklapanja štetnog ugovora ulazi u krug koruptivnih kaznenih djela koje je kažnjivo po zakonu obiju država, Dragičević bi u slučaju da BiH zatraži njegovo izručenje mogao doći pod udar međudržavnog Ugovora o izručenju.
(Jutarnji.hr)