Antibiotici povećavaju rizik od dijabetesa
Antibiotici su moćni lijekovi koji uništavaju bakterije, oni su spasioci kada infekcije uzrokovane opasnim mikrobima prijete organizmu. Ali u Sjedinjenim Američkim Državama, oko polovine svih recepata napisanih za antibiotike su neprikladni. Jedna studija je pokazala da antibiotici koji su propisani za djecu su dvaput jači od onoliko koliko bi trebali da zaista budu.
Osim tretiranja problema od upale grla do akni, naučnici su pronašli i vezu između antibiotika i porasta hroničnih bolesti. Nova studija na miševima objavljena u časopisu Nature Mikrobiologija pronalazi vezu između dijabetesa tipa 1 i antibiotika.
Tip 1 dijabetes, autoimuna bolest dijagnosticira uglavnom u djetinjstvu, ima genetski utjecaj, ali je brzo porasla nakon Drugog svjetskog rata i pogađa sve više mlađe djece. "To znači da je neki snažan ekološki aspekt", kaže autor studije dr Martin Blaser, profesor mikrobiologije i direktor mikrobiom programa u Human New York University Langone Medical Centru.
Blaser ima osjećaj da se raširena upotreba antibiotika odnosi na ovo povećanje. U novoj studiji Blaser i njegov tim su davali antibiotike miševima u istoj količini u kojoj djeca dobivaju kada ih boli uho ili imaju upalu grla.
Istraživači su otkrili da je u mužjaka miševa, viši nivo antibiotika, izloženosti rano u životu "ubrzao dijabetes, pa čak i poboljšao", kaže Blaser. Oni nisu vidjeli ovaj efekt sa nižim dozama antibiotika.
Blaser smatra da su antibiotici, koji uklanjaju bakterije, prelaze u sastav mikrobioma,stvorena je bakterija u crijevima a koja je uključena u metabolizam i imunitet. Te promjene onda utječu na metabolizam da bi miševi, ili osoba, koja je osjetljiva odreagovala dobila dijabetes, ističe Blaser.
Oni također mijenjaju gene u crijevu miševa "mjesto gdje mikrobiomi ispunjavaju tijelo", kaže Blaser.
Istraživači su također vidjeli negativne promjene u metabolizmu a posebno u svim gena uključenih u rad holesterola. "Otkrili smo da rad holesterola u zidu crjeva je vrlo poremećen", kaže Blaser. "Ovo je bilo veliko iznenađenje za nas, i nadamo se da ćemo ga dalje testirati."
Ovo nije prvi put da istraživači povezuju antibiotike sa lošim zdravstvenim posljedicama. "Postoje dokazi iz epidemioloških studija koje tvrde da rana životna izloženost antibioticima povećava rizik od upalnih bolesti creva, celijakiju, alergije i astme", kaže Blaser. Druga studija je prošle godine gledala ljude kroz vrijeme i otkrili da su oni koji su razvili dijabetes tipa 2 uzimali antibiotike.
Blaser kaže da roditelji razmisle i ne izlažu tek tako svoju djecu različitim antibioticima.