Banane bi kroz 10 godina mogle nestati sa lica zemlje

Aktuelno
Banane bi kroz 10 godina mogle nestati sa lica zemlje
Mnogima omiljeno voće kroz pet do deset godina moglo bi u potpunosti nestati. Ako ne budemo pažljivi, a naučnici upozoravaju da se bananama bi se moglo dogoditi isto što i endemskoj ptici dodo koja je nekada živjela na Mauricijusu.

Mnogima omiljeno voće kroz pet do deset godina moglo bi u potpunosti nestati. Ako ne budemo pažljivi, a naučnici upozoravaju da se bananama bi se moglo dogoditi isto što i endemskoj ptici dodo koja je nekada živjela na Mauricijusu.

Naime, najnovije procjene predviđaju kako bi globalna industrija banana mogla potpuno propasti zbog gljivične bolesti. Genetičari trenutno marljivo rade na tom problemu kako bi banane ipak mogle okusiti i sljedeće generacije.

Pošast banana dolazi od tri soja gljivica sigatoka koje uništavaju listove banane i brzo se šire cijelim plantažama. Gljivice toliko brzo napreduju da će, ukoliko se situacije ne promijeni, ubrzo globalna industrija bananama propasti.

Svijet je suočen s nestankom banana zbog gljivica koje uništavaju najprodavaniju sortu.

"To ne znači da više neće biti banana u trgovinama kroz nekoliko godina. No, vremena svejedno nema napretek. Otprilike 10 tisuća hektara banana je uništeno, a stručnjaci tvrde da je to tek početak, ukoliko se ne pronađe način da se gljivice zaustave", upozoravao je BBC još u februaru.

Sorta banana koje najčešće nalazimo u trgovinama jest Cavendish. Za razliku od većine drugih biljaka, one se uzgajaju iz reznica, odnosno izdanaka drugih banana, a ne iz sjemenja. To znači da su sve Cavendish banane zapravo klonovi s identičnim genotipom, zbog čega dijele i identičnu osjetljivost na određene bolesti. To pak bolestima omogućuje da se šire poput šumskog požara.

banana-jpg-size-custom-crop-1086x761

Na našu sreću čini se da su naučnici sa Kalifornijskog sveučilišta u Davisu zahvaljujući istraživanju genetike gljivica uspjeli odgoditi propast popularnog voća.

"Pokazali smo da su dvije od tri najozbiljnije gljivične bolesti postale virulentnije tako što su povećale svoju sposobnost manipulacije metaboličkim putovima banana kako bi bolje iskorištavale njihove hranjive tvari", rekao je voditelj istraživanja Ioannis Stergiopoulus, biljni patolog.

Ova paralelna promjena u metabolizmu patogena i biljke domaćina dosad nije bila primjećena, a mogla bi predstavljati "molekularni otisak prsta procesa adaptacije", dodao je.

Prema studiji objavljenoj u časopisu PLOS Genetics znanstvenici su po prvi pu uspjeli sekvencirati genome sva tri soja sigatoka gljivica.

"Sada po prvi puta znamo genomsku osnovu virulentnosti ovih gljivičnih bolesti i način na koji patogeni evoluiraju", objasnili su.

Tim je otkrio kako kompleks bolesti prvo isključuje obrambeni sistem biljke, a zatim mijenja metabolizam gljivica kako bi bio u skladu s domaćinovim. 

Stručnjaci ističu da će trebati provesti dodatna istraživanja ovog problema, no smatraju da bi bolje razumijevanje specifičnosti gljivičnih bolesti moglo odgoditi nestanak banana.

 

Ne propustite