Tuđi proizvodi pod bh. oznakom, ili kako smo Rusima prodavali maglu?
Bosna i Hercegovina, objašnjava dekan Veterinarskog fakulteta u Sarajevu Nihad Fejzić, nema barijera u trgovinskim odnosima sa Rusijom, kao što to imaju zemlje članice Evropske unije. Tako su u Bosni i Hercegovini zloupotrijebili tu situaciju, certificirajući uvezene proizvode iz Poljske i Holandije kao bosanskohercegovačke, koje su potom izvozili u Rusiju.
Naravno, kako su na bosanskohercegovačke zloupotrebe već svi dobrano naviknuti i upozoreni, tim više što smo takav slučaj imali prije samo nekoliko mjeseci sa izvozom mesa u Tursku, Rusima nije trebalo mnogo da shvate s kim imaju posla, i stave tačku na izvoz proizvoda iz Bosne i Hercegovine u Rusiju. Zvaničnici u BiH strogo potcrtavaju da su Rusi samo stavili privremenu tačku!
Privremena zabrana
Prije nekoliko dana Rusija je donijela odluku o privremenoj zabrani uvoza proizvoda iz naše zemlje, kako je to saopćeno iz Ruske veterinarske i fitosanitarne regulatorne kompanije Rosselkhoznadzor, zbog nepostojanja jedinstvenog državnog sistema kontrole proizvoda, ali i zbog straha da roba koju izvozimo u Rusiju ima porijeklo iz nekih drugih zemalja.
"Apsolutno je moguća ovdje kombinacija i jednog i drugog. Treba ruska inspekcija da dođe i da to ustanovi. Ja sam ubijeđen da mi ispunjavamo te standarde, jer ako ispunjavamo uvjete za Evropsku uniju nema nijednog razloga da ne ispunjavamo uvjete za tržište Rusije", kaže Fejzić za Novi.ba, dodavši da su ti standardi 90 posto isti, a da postoje tek određene razlike koje svaka zemlja uvoznica postavlja.
Dodao je da je Rusija napravila trgovinske barijere za sve zemlje koje su članice Evropske unije, te da nije prihvatljivo da mi uvozimo proizvod iz Poljske i da ga certifitiramo kao bosanskohercegovački, te da ga potom šaljemo na rusko tržište...
Reeksport proizvoda
Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović kazao je za Novi.ba da kad je riječ o reeksportu, da on to ne može sa sigurnošću dokazati, ali da je uvjeren u to da je privremena zabrana ustupila zbog reeksporta.
"Za reeksport mi ne možemo imenovati ljude, ali sigurno je da je to neko radio. To je sigurno. Što bih ja to govorio, kada mogu to govoriti oni koji primaju plaću za to", kazao je Dojčinović za Novi.ba, te nastavio:
"Ko radi? Mi proizvođači to ne radimo. A neko je njima omogućio da to radi. Podaci vjerovatno imaju na granicama, u Vanjsko-trgovinskoj komori, u Ministarstvu trgovine i ekonomskih odnosa. Prvo, kad je riječ o nama, proizvođačima iz Republike Srpske, a vjerovatno je tako i u Federaciji BiH, mi se ne bojimo nijedne inspekcije, nijednog fitosanitarnog inspektora... Ko god želi da dođe, da vidi, njima su vrata uvijek otvorena. Mi proizvodimo kvalitetne i dobre proizvode. Naši proizvodi podliježu svim standardima kojima podliježu propisi Evropske unije i Ruske Federacije, gdje god izvozimo, kao i oni koje koristimo za naše tržište... Mi ne možemo čak nabaviti onu hemiju koja je zabranjena, pošto nje više nema. Kad je riječ o tome slobodno se može vršiti kontrola i dobro bi nam došlo da se jednom dokaže da su naši proizvodi bezbjedni i da se mogu normalno koristiti za ljudsku ishranu."
Odbijanje inspekcije
Kako je saopćeno iz Ruske veterinarske i fitosanitarne regulatorne kompanija Rosselkhoznadzor, ograničenje se uvelo zbog nedostatka informacija o fitosanitarnom statusu Bosne i Hercegovine i zbog odbijanja Ministarstva vanjske trgovine BiH da prihvati inspekciju Rosselkhoznadzor.
Dragoja Dojčinović iz Udruženja voćara RS-a kazao je da je bilo neophodno udovoljiti zahtjevima Ruske Federacije, da dođe inspekcija.
"Oni su to navodno odobrili, ali nikada nisu dozvolili da dođu. Sada su napravili vanrednu kontrolu, i napravili su nam problem u samoj sezoni berbe voća, da smo trebali već da isporučujemo i ugovaramo robu. Čak taj dan kad je roba stupila na snagu natovareni su kamioni sa voćem i morali smo to opet sve da istovarimo", kazao je on.
Nihad Fejzić, dekan Veterinarskog fakulteta u Sarajevu, kazao je da je Ministarstvo trgovine i ekonomskih odnosa sada svakako spremno i da namjerava da prihvati tu inspekciju, jer dolazak te inspekcije garantuje održavanje pozitivnih poslovnih odnosa.
"Rusija nikada neće biti članica Evropske unije. Mi ako želimo da izvozimo te proizvode mi tu inspekciju moramo prije ili kasnije da prihvatimo", istakao je dekan.
Milonska šteta poljoprivrednicima
Privremena zabrana izvoza proizvoda iz BiH u Rusiju može da nanese milionsku štetu poljoprivrednicima iz BiH, a naročito voćarima iz Republike Srpske, koji godišnje plasiraju voća i povrća u Rusiju u vrijednosti od oko 16 miliona maraka od ukupno 23 miliona maraka vrijednosti ukupno plasiranog voća iz BiH za Rusiju.
Istaknuto je da ukoliko se obustavi izvoz, voćari u RS-u će imati gubitak od 1,4 miliona maraka mjesečno ili oko 350 hiljada maraka sedmično.
"Ako se to ne razriješi za narednih nekoliko dana, to su nesagledive posljedice za voćare. Ne samo u Republici Srpskoj, nego u cijeloj Bosni i Hercegovini. Da mi uvozimo voće iz Hrvatske, nemamo potrebu. Nije to ni hrvatsko voće, ko zna čije je. Zna se da dolazi iz Holandije, iz Poljske. Što su radili ovo sa Hrvatskom, da se napravi taj sporazum... eto upravo zbog tog... Ne vole oni nas toliko koliko oni to nama proturaju. Nama niko pomoći neće ako mi sami sebi ne pomognemo", zaključio je Dojčinović.
(Novi.ba)