Auschwitz: Genocid i holokaust iz kojih svijet ništa nije naučio

Svijet
Auschwitz: Genocid i holokaust iz kojih svijet ništa nije naučio
„Arbeit macht frei“ – stoji na ulazu u zloglasni koncentracioni logor „Auschwitz I“ – što u prevodu s njemačkog jezika znači „rad oslobađa“. I 70 godina poslije holokausta taj natpis izaziva istu jezu, koja predstavlja tek uvod u „borbu s emocijama“, svakom iole razumnom posjetiocu ovog memorijalnog centra.

„Arbeit macht frei“ – stoji na ulazu u zloglasni koncentracioni logor „Auschwitz I“ – što u prevodu s njemačkog jezika znači „rad oslobađa“. I 70 godina poslije holokausta taj natpis izaziva istu jezu, koja predstavlja tek uvod u „borbu s emocijama“, svakom iole razumnom posjetiocu ovog memorijalnog centra.

Logori su sačinjeni od četiri cjeline i za posjetioce svake od tih cjelina ta „borba“ je ista: ostavlja dubok utisak, izaziva jezu, ali i navodi na promišljanja o svim zlodjelima koje je fašizam prouzrokovao za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Prva dva dijela "Auschwitz I“ i "Auschwitz II - Birkenau" udaljena su devet kilometara, a međusobno su povezani saobraćajnicom, ali i željezničkom prugom. Treći dio – „Auschwitz III – Monowitz“ udaljen je nešto više, a služio je za prisilni rad. Vanjski logori Auschwitz, koji predstavljaju četvrti dio, sastavljeni su 39 okolnih logora koji su služili kao sabirni i radni logori.

Predstavnici Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) posjetili su Oświęcim, što je poljsko ime za Auschwitz, udaljeno 60 kilometara od poljskog grada Kraków. 

„Naime, logor je dobio ime po njemačkoj verziji imena tog malog mjesta, pa se danas tako i koristi, dok se za mjesto koristi poljsko ime“, objašnjava koordinator UDIK-a Edvin Kanka Ćudić za Novi.ba.

Auschwitz je danas Državni muzej Auschwitz koji služi za daljnje proučavanje holokausta i genocida. U okviru Auschwitza, Nijemci su pred odlazak (prije napada sovjetske Crvene armije) pokušavali uništiti gasne komore, pri čemu je od pet gasnih komora ostala samo jedna. Na taj način su pokušali uništititi dokaze o postojanju gasnih komora i krematorija. U ovom logoru je ubijeno 1,1 miliona Jevreja, a ubijali su ih "ciklonom B".

"Godine 1941. u masovnim egzekucijama u okupiranim područjima nacisti su pobili 1,1 milion Jevreja. Godine 1942. je 2,7 miliona Jevreja stradalo u logorima Kelmno, Sobibor, Belzec, Treblinka, koji su bili stvoreni za istrebljenje tri miliona poljskih Jevreja. U Auschwitzu je ubijeno oko 200 hiljada Jevreja iste godine godine“, navodi koordinator UDIK-a, dodavši da je pola miliona Jevreja ubijeno 1943. godine, a od toga polovina u Aushwitzu. 

„Od tada, sa radom je nastavio samo logor u Auschwitzu, i to kao radni logor i logor za potpuno uništenje Jevreja iz ostatka Evrope. Broj žrtava je bio tako veliki, da su se leševi spaljivali na lomačama na otvorenom. Ono što je jedna od najstrašnijih činjenica, Nijemci su Jevrejima davali peškire i sapune govoreći im da idu na tuširanje, a ustvari oni su išli u gasne komore", zaključio je Edvin Kanka Ćudić za Novi.ba.

 

U nastavku Novi.ba donosi jezive fotografije iz Auschwitza.

Ne propustite