Da li ćemo izgubiti Sutorinu?
Poštujući osnovna načela novinarske i umjetničke/književne forme pokušat ću biti maksimalno objektivan i realan u onome što ću reći. Mada će mi to biti vrlo teško. Kad se pomene Sutorina na veliku žalost svi bivaju iznenađeni ne poznavajući uopšte taj naziv a kamoli teritorijalnu lokaciju. Baš šteta što upravo mnogi Bosanci i hercegovci to ne znaju. Ne znaju da je Sutorina direktan izlaz na međunarodne vode. Moramo znati i to da preko sadašnjeg izlaza na more,Neuma se ne može izaći na međunarodne vode jer se mora ići preko Hrvatskih voda. Dakle to je prva prednost tog područja. Nažalost Bosna i Hercegovina je država sa još neriješenim okvirnim granicama. Njene granice su iskrivljene posebno još za vrijeme Jugoslavije.
Nekada daleke 1945. godine Crna Gora je na neki čudan način uzela drugi izlaz na more od Bosne i Hercegovine na jedan vrlo zanimljiv način. Naime,desili su se neki neformalni razgovori između Blaže Jovanovića crnogorskog prvaka i našeg Đure Pucara,i još uvijek je nerazjašnjeno gdje se to desilo,telefonskim razgovorom ili negdje za kafanskim stolom,tako da je jednostavno njima ostavljena Sutorina. Potrebno je obnoviti znanje pa reći da je Sutorina u sastavu Bosne i Hercegovine još iz granica Berlinskog kongresa 1878.godine. Čudno je to što naši političari tek evo ovih par rečenica ne znaju i nisu sposbni naučiti. Još čudnije je pasivno stanovništvo Bosne i Hercegovine koje to samo tek selektivno interesuje. Tužno je što se grabe oko novca a ne oko teritorije koja je strateški,ekonomski, i turistički vrlo bitna za našu zemlju.
No,da razjasnimo i to od čega se sastoji čitava ova priča. Upravo, mješavina neznanja koje imamo i pasivnosti naših političara kao i dobrog dijela stanovništva da je Sutorina vrlo važna teritorija i da je oduvijek i bila u sastavu BiH. Sutorina, teritorijalno je područje dva manja zaljeva: unutrašnji Risansko-morinjsko-metrički, s trgom i lukom Risan, te selima Strp,Lipci, Moranj, Kostajnica, Kamenari, Bijela, Baošići, Đenovići, Verige, Kumbor, Zelenika i Meljinje i vanjski Hercegnovsko-toplanski,, selima Igalo, Njivice,Topla, te selom i lukom Sutorina. Bosni i Hercegovini prije više od 60 godina oduzeto je sedam kilometara dug izlaz na Jadransko more kod Sutorine u Bokokotorskom zalivu, područje koje danas pripada Crnoj Gori.Sutorina je naselje u općini Herceg Novi u Crnoj Gori. Nakon raspada Jugoslavije naselje Sutorina i okolna teritorija, koja uključuje izlaz na Jadransko more u dužini obale od 7 km na sjevernom dijelu zaljeva Boka Kotorska, gdje utiče rijeka Sutorina, je u sporu između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Šta reći našim političarima koji očito sve ove stvari ne znaju I očito pokušavaju ponovo neformalno podlo i protivno onom što akademska zajednica naše države želi,dati Sutorinu Crnoj Gori i riješiti se bar jednog problema. Zaista,pogađa me činjenica da ne mogu ništa kao pojedinac uraditi u odbrani tog teritorija pa pokušavam na ovaj način skrenuti pažnju. I zaista treba skrenuti pažnju svima onima koji od ove teme glavu okreću da se odbrani na miran i demokratski način ono što nam je od davnina pripadalo.
Ja ću na ovaj način pokušati da skrenem pažnju da je Sutorina moja! Moja domovina,dio moje domovine. Ako u našem posljednjem ratu nismo dozvoljavali neprijateljima da sa oružjem oduzmu ni pedalj naše domovine zar ćemo na miran način dopustiti da nam uzimaju dio po dio ? Ja to neću dozvoliti a ne bi trebao nijedan stanovnik ove utrojene nam domovine to dozvolili jer možda baš nekad su se naši djedovi za taj teritorij borili.
Uostalom.gdje nam je stručni kadar,gdje su oni domoljubi koje smo na izborima birali? Trebali bi upravo njih pritisnuti da ne dozvolimo da na naše oči baš kao nekad davno Đuro Pucar poklone našu Sutorinu Crnoj Gori. Ja je ne dam,Sutorina je moja!
Piše: Mehmedin NEZIROVIĆ