Objavljena knjiga "Zeki efendi" koju je priredio Eli Tauber
Izdavačka kuća "Dobra knjiga" objavila je knjigu "Zeki efendi", koju je pripremio Eli Tauber.
Radi se o jednom od najistaknutijih likova u dugoj historiji grada Sarajeva. On je govorio osam jezika i bio zvanični prevodilac za turski jezik u BiH, član Gradske uprave Sarajeva i jedan od osnivača La Benevolencije, historičar, pjesnik…, a boravkom i radom u Sarajevu ostavio je dubok trag na ovaj grad.
Predsjednik La Benevolencije Sarajevo Jakob Finci kazao je da je Zeki efendi Rafajlović bio ono što se očekuje i od Sarajlija u 21. stoljeću, a to je da razumiju druge i drugačije, da ih prihvaćaju i da žive s njima.
- Knjiga koju je pripremio Eli Tauber samo je početak njegovog istraživanja o djelovanju i radu Zeki efendi Rafajlovića, koji je radom zadužio i Jevrejsku zajednicu i ovaj grad, pa i BiH jer je ostavio duboik trag, ali se, nažalost, o tome malo zna - istaknuo je.
Eli Tauber naveo je da je bio impresioniran činjenicom da je Zeki efendi prvi počeo da piše o historiji Jevreja BiH (ali nije završio), i to na samom kraju 19. stoljeća. A o njemu je na njemačkom jeziku pisala Laura Papo- Bohoreta, nakon njegove smrti.
Tauber ističe da je Zeki efendi bio izuzetna ličnost, a u knjizi je, kaže, obuhvatio sve što mu je bilo dostupno.
- Ostavio nam je stare poslovice na ladinu (judeoespanjol) koje u ovoj knjizi prvi put objavljujemo; i da ništa nije ostavio, a da nam je ostavio uspomenu na Rav Mošu Danona (sarajevski rabin, koji je za života smatran Pravednikom) - bilo bi nam dovoljno - napisao je Tauber u knjizi.
Zeki efendi Rafajlović (1843.-1916.) preminuo je 2. jula, a na njegovom spomeniku na Starom jevrejskom groblju u Sarajevu ispisani su različiti epitafi na tri jezika (bosanskom, hebrejskom i turskom jeziku).
Delegacija Jevrejske općine upriličila je danas i svojevrsnu komemoraciju na njegov lik i djelo, a najavljena je i mogućnost rekonstrukcije njegovog spomenika koji je znatno oštećen zubom vremena, ali i uslijed ratnih dešavanja u Sarajevu.
Knjiga je objavljena u ediciji "Dobri Bošnjani", a u povodu obilježavanja sto godina od smrti Moše (Rafaela) Atijasa poznatijeg kao Zeki efendi.
(FENA)