Finansijski sustav u BiH: "Spasa nam nema, propasti nećemo"

Finansijski sustav u BiH:"Spasa nam nema, propasti nećemo"

Da bi se objektivno moglo govoriti o finansijskom sistemu u Bosni i Hercegovini, potrebne su mnoge detaljne informacije, a ne samo ono što je pročitano u novinama da bi se došlo do kvalitetnih komentara.

Okrugli sto je održan u skopu Izbora najuspješnije banke, osiguravajućeg društva i mikrokreditne organizacije u BiH za 2015. i dodjele priznanja "Kristalna prizma". koju dodjejuje konsultanska kuća za istraživačko razvojne usluge Revicon i poslovni magazin Prizma i glavna tema razgovora bio je ekonomski prosperitet BiH. Učesnici okruglog stola o finansijskom sistemu u BiH raspolažu sa dovoljno informacija da bi kvalitetno komentarisali o trenutnom stanju finansijskog sektora u našoj državi.  

Govoreći o strategiji razvoja financijskog sistema u BiH, moderator okruglog stola, Ivan Puljić je na početku okruglog stola rekao da je BiH mala država i da svaka promjena u Europskoj uniji i svijetu može imati svoj odraz i u Bosni Hercegovini. 

Bivši generalni direktor Uni credit banke, Berislav Kutle je istakao da svaka zemlja na finansijsku krizu može reagovati pravovremeno, ali je problem što se u BiH važne informacije počnu pratiti kasno te uzrokuju ekonomske probleme. "Prvo bih pokušao definirati šta to mi hoćemo. Najvažnije je zapitati se šta moramo, možemo i šta je naša odgovornost za budućnost ove zemlje u financijskom sektoru? Vanjski faktori su najznačajniji i imaju puno uticaja na dešavanja u BiH. Kriza u Americi je započela 1980-ih godina, a mi smo se 2008. sjetili pa smo je tad počeli pratiti. Kad se čaša prelila 2008, tada sam bio generalni direktor Uni credit banke, moj najveći strah su bili depoziti pa sam preko Uni credita izregulirao da mi kao banka možemo narednih godina poslovati. Inflacija, ekonkomska, zakonodavna regulativa, sve u šta se kletemo ima manji uticaj na realnost od promjene regulative političkih struktura. Političari su ti koji imaju najveću moć na ekonomske promjene u BiH. Međutim, lagali bi da bi samo jedna politička stranka mogla uvesti velike promjene u BiH, potrebna je i pomoć većih sila. Ali, svaka zemlja je odgovorna za rukovodstvo i predstavnike koje ima. I mi, i Britanija su odgovorne za svoje rukovodstvo. KM vezan za euro je prejaka valuta za što jača valuta, to manja mogućnost za razvoj zemlje. Mi danas imamo teoretski viška novca svugdje, ali samo teoretski. zato što novac stoji u dva bunara , aktive i pasive. Nema ga u temeljnoj vrijednosti, nema ga u prometu. A on tek kad je u prometu on je novac. Kroz obrazovanje i razvoj ljudi može se na vrijeme reagirati na krize, to je budućnost. "  rekao je Kutle za okruglim stolom. 

Dragan Kovačević, izvršni direktor Hypo Alpe Adria Bank također je rekao da se vlast treba bolje organizovati kako bi se rješila ekonomska kriza. U kontekstu finansijskog dijela o kojem mi govorimo i kapacitet novca koji imamo. Šta s tim novcem? Cijena novca pada, kao i kamatne stope. Ima li reakcije u finansijsko sektoru? Ja sam slobodan reći da nema. Potrebno je imati dobru, domaću banku koja bi pomogla. Po meni je to nešto od čega treba krenuti i čime se treba pozabaviti. Domaći novac se može i treba bolje iskoristiti. Ali, pitanje je kako u ovakvom pravnom okviru i ovakvom ekonomskom kapacitetu. Nadovezao bih se na Berila. Pitanje je imamo li mi znanost, strategiju u svim pravcima, pa i u finasijskom i riješenje na kojima ćemo raditi. Teško je upravljati pod takvim uvjetima." rekao je Kovačević. Također, zaključio je da se banke moraju vratiti efikasnosti,a poličari više uključiti u rad finansijskog sektora. Na taj način se poboljšava ekonomsko stanje u državi. 

Na kraju okruglog stola, Anis Aganović, se uključio u diskusiju i iznio tačnu i zanimljivu konstataciju da nije život samo u Sarajevu, Banja Luci, Mostrau, nego i u se kvalitet života i realna situacija BiH građana zapravo vidi u Visokom, Kiseljaku i drugim manjim gradovima. Poljoprivreda je veoma dobro riješenje za poboljšanje života u svim manjim gradovima. Farme, maline, su nešto po čemu BiH može postati prepoznatljiva u svijetu. Nažalost, radnici nemaju dovoljno materijalnih podsticaja, ono što imaju su rad, znanje i trud. 

Poljoprivreda i turizam su dva sektora u kojima BiH ima sve predispozicije za uspjeh. Međutim, slab zakonodavni okvir i nemarnost političara sprječava napredak ove države u svim sferama pa tako i u ekonomskim. Mladi ljudi se trebaju više obrazovati, usavršavati, i na mjesto rukovodećih lica dovesti ljude koji će uvesti nove i bolje promjene. Nove ideje, ulaganja su uvijek dobro došli. Ukoliko se to ne ništa ne promijeni za situaciju u našoj državi će se moći primeniti izreka:"Spasa nam nema, propasti nećemo". 

Najvažnije države svijeta će upravljati s nama i davati nam mrvice od svojih ekonomija, i to će nažalost potrajati dugo ako se samo stanovništvo ne osvijesti.