Šta stoji iza susreta Vučića i Kolinde?

Sastanak hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Srbije Aleksandra Vučića inicirale su zapadne diplomate koje su riješile da stanu na put sve većem jazu dvije zemlje.

- Stav međunarodne zajednice je da Hrvatska mora da privući Srbiju u EU, a ne udaljavati je. U tom kontekstu pritisak je veći na Zagreb nego na Beograd. Također, strane diplomate su savjetovale Srbiju da bi bilo dobro da oživi kontakte sa Hrvatskom na svim nivoima i da ih intenzivira na sve moguće načine - kazao je za "Blic" jedan zapadni diplomata.
Sprovođenje deklaracije znatno zavisi od Hrvatske jer se na nju odnosi najviše tačaka.

Kako navodi, nakon pada vlade Hrvatske predsjednica Hrvatske je izabrana da krene u normalizaciju odnosa sa Srbijom, jer Zapad smatra da nema vremena da se čekaju novi izbori u Hrvatskoj pošto nova vlada neće biti formirana do zime. S druge strane, Vučić ima apsolutnu većinu u Srbiji, pa je i prirodan izbor za potpisivanje deklaracije o dobrim namjerama.

Zapadne diplomate su riješene da ono što su juče u Subotici potpisali Vučić i Grabar Kitarović nova hrvatska vlada i sprovodi, bez obzira na to ko će je formirati.
Što bolji dobrosusjedski odnosi su zapravo ono što EU traži i od Srbije i od Hrvatske. Kako kaže zagrebački univerzitetski profesor Zoran Pusić, ovakve želje su postojale i ranije, postoje i dalje, ali i da je u "političkom planu dojučerašnje hrvatske vlade postojala i potreba za najboljim neprijateljem". On kaže da jeste bilo uticaja sa strane kako bi došlo do peglanja odnosa dve zemlje.

- To sam razumio i iz poruka koje su stizale i koje stižu sve vrijeme od EU i njihovih zvaničnika, koji uvijek ističu dobrosusjedske odnose. EU je stalo da to "bure baruta" na Balkanu, kako ga često nazivaju, ne bude izvor konflikata i problema. Unija gleda dva-tri koraka unaprijed i želi da posljednja primljena članica i prva koja će sledeća biti primljena imaju normalne i podnošljive odnose - priča Pusić.  

Nenad Đurđević iz Foruma za etničke odnose smatra da su obje strane svjesne koliko su dobrosusjedski odnosi važni i u političkom, a naročito ekonomskom smislu.
- Jasno je da su nesuglasice prisutne i da se često koriste za unutrašnje političke sukobe - kaže Đurđević i ističe da u svemu ovome ne treba zanemariti zahtjeve Hrvatske koji su postavljeni Srbiji kada je u pitanju poglavlje 23.

Prema njegovim riječima, kako će se deklaracija sprovoditi tek će se vidjeti, naročito kada je u pitanju Hrvatska, jer se više stvari u ovom dokumentu prevashodno odnosi na nju.

Šest tačaka deklaracije o normalizacijo odnosa Srbije i Hrvatske

1. Unapređenje zaštite manjina, srpske u Hrvatskoj i hrvatske u Srbiji
2. Državne komisije odmah treba da počnu pregovore o određivanju granične linije između Srbije i Hrvatske na osnovu međunarodnog prava
3. Obje države spremne su da ubrzaju primjenu Sporazuma o pitanju sukcesije, potpisanog 29. juna 2001. u Beču
4. Obje države su saglasne da je potraga za nestalim licima prioritetno humanitarno pitanje i da će uložiti iskrene i maksimalne napore u traženju nestalih
5. Obje države su svjesne novih izazova pred Evropom i svijetom, posebno međunarodnog terorizma i svjetske migrantske i izbjegličke krize, i spremne su da aktivno i koordinirano djeluju u borbi protiv terorizma i izbjegličke krize
6. Obje države su spremne da aktivno učestvuju u zajedničkim razvojnim i prekograničnim projektima Evropske unije

izvor: blic.rs