KOORDINATOR UDIK-a

Edvin Kanka Ćudić za Novi.ba: Bakir Izetbegović ne bi posjetio Kazane da nije bilo nas!

Objavljeno:16.06.2016 - 10:05
A A A Times Arial

Edvin Kanka Ćudić, bosanskoahercegovački aktivista i borac za ljudska prava, osnivač i koordinator Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK), u intervjuu za Novi.ba govori o postratnim spomenicima u Bosni i Hercegovini, Centralnoj evidenciji tih spoemnika koji će do kraja godine biti predstavljeni javnosti, aktivnostima UDIK-a, kao i o svakodnevnim problemima "sa zajednicom koja permanentno njeguje nasilje".

Novi.ba: Jučer je u Mostaru održan okrugli sto na temu „Kultura sjećanja kroz politiku poricanja“, gdje su predstavljeni rezultati istraživanja koje UDIK provodi na području cijele BiH, glede spomenika namijenjenih žrtvama protekloga rata. Zanemarujući broj spomenika, podatak koji je zabrinuo one koji zdravorazumski promišljaju o zajedničkoj budućnosti jeste da u BiH gotovo i ne postoji spomenička kultura koja bi mogla uvažiti bol i patnju svih, a ne samo jednog naroda. Nije li vrijeme da se 20 godina poslije rata počne razmišljati o takvim spomeničkim kulturama?

Prije svega, u Mostaru nažalost još uvijek nisu predstavljeni konačni rezultati istraživanja koje Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) provodi u Bosni i Hercegovini, a tiče se osnivanja, formiranja i predstavljanja jedinstvene baze podataka u Bosni i Hercegovini o spomenicima nastalih zahvaljujući proteklom ratu. Naime, UDIK jeste proveo istraživanje unutar svih općina u Bosni i Hercegovini, ali ovo je prvi okrugli stol na tu temu, na kojoj je govorio uvaženi prof. dr Nerzuk Ćurak. Bit će tu još okruglih stolova, a tek krajem godine Centralna evidencija spomenika će biti predstavljena javnosti.

576163fc-5650-4240-ac73-68e80a0a0a66-edvinkankacudicfena-preview

Što se tiče jedinstvene memorijalizacije u Bosni i Hercegovini, treba reći da je ovo društvo čiji spomenici su spomenici koji njeguju  bol i patnju, a ne simbole života. To je ogroman problem. Nijedan spomenik nema slavljenje života. Nažalost, na tome se i zasniva historija naših naroda, jer smo mi svi više njegovali ratnike nego borce za ljudska prava na našim prostorima.

Novi.ba: Može se kazati da je jučerašnja vijest o rezultatima vašeg istraživanja pomalo zbunila javnost zbog nenamjernih grešaka koje su kolege novinari napravili. Do kakvih je brojčanih podataka UDIK došao, što u Federaciji BiH i njenim kantonima, što u Republici Srpskoj?

U tome i jeste problem. Informacija koju su pojedini mediji pustili u javnost nije bila informacija koju je dalo Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK). Mi nismo rekli broj spomenika koje UDIK trenutno posjeduje. Mi smo rekli samo da imamo podatke i da će podaci do kraja godine biti predstavljeni u javnosti, ali da još uvijek trebaju proći određenu provjeru.  Na području Federacije BiH do sada smo dobili odgovor od 69 Općina, pri čemu 10 Općina je odgovorilo na dopis ali bez dostavljanja podataka o spomen obilježjima na prostoru njihove općine. Iz tog razloga, kontaktirane su organizacije žrtava, boraca ili vjerske ustanove te su dobijeni podaci za te općine. Općine koje nisu odgovorile na zahtjev i/ili čije podatke nemamo u evidenciji su: Velika Kladuša, Kiseljak, Kreševo, Čapljina, Mostar, Neum, Ravno, Široki Brijeg, Drvar, Kupres, Livno. Najmanje podataka posjedujemo za područje Hercegovačko – neretvanskog kantona, zbog nesaradnje institucija sa ovog područja.

Novi.ba: A Republika Srpska?

Sa područja Republike Srpske dobijen je odgovor od 53 Opštine, pri čemu 19 Opština je odgovorilo na dopis, ali bez dostavljanja podataka o spomenicima. Opštine koje nisu odgovorile na dopis i/ili čije podatke ne posjedujemo u evidenciji su: Kozarska Dubica, Krupa na Uni, Novi Grad, Banja Luka, Kneževo, Kotor Varoš, Laktaši, Srbac, Kupres – Novo Selo, Šipovo, Stanari, Lopare, Zvornik, Osmaci, Kalinovik, Rogatica, Trebinje. Međutim, za razliku od Federacije BiH na području Republike Srpske postoje opštine koje nemaju izgrađenih spomen obilježja, a to su: Istočni Drvar, Ljubinje i Trnovo (RS). Međutim, Republika Srpska sigurno ima mnogo manje spomenika od Federacije BiH.

Novi.ba: U distriktu ne postoji spomenik civilnim žrtvama rata?

Tačno je. To je informacija koja pokazuje stvarno stanje Brčko distrikta BiH. Naime, postoje spomenici pripadnicima oružanih snaga: Bošnjacima, Srbima i Hrvatima, pa čak i na jedan licemjeran način, jer se sva tri nalaze u krugu od 50 metara.

Novi.ba: Neosporan je značaj vašeg istraživanja, koji ne samo da daje uvid u bh. spomeničku kulturu, nego se itekako može promatrati kroz jedan širi kontekst?

Vrlo je važno reći da je In Memoriam prva  i do sada jedina Centralna evidencija spomenika u Bosni i Hercegovini. Žalosno je da to rade nevladine organizacije, ali to pokazuje i moć nevladinih organizacija da pomognu državi kada država nažalost nije u mogućnosti samoj sebi pomoći. S druge strane, Centralna evidencija spomenika ne treba značiti: „Idemo graditi još spomenika“, nego idemo razgovarati o greškama koje smo do sada napravili.

Novi.ba: Imajući u vidu da bi nadležnost nad izgradnjom spomenika, pa i podacima o njima, trebale imati lokalne vlasti, ističete da ste ipak imali problema prilikom ostvarivanja saradnje sa pojedinim lokalnim zajednicama. O čemu se zapravo radi?

Radi se o tome da općine ne posjeduju podatke. Općine u Republici Srpskoj posjeduju, ali samo jednoj etničkoj skupini, a to su u ovom slučaju Srbi.  Grad Trebinje je odbio dostaviti podatke smatrajući da ćemo te podatke koristiti protiv entiteta Republika Srpska. Grad Mostar već od mjeseca januara ima problem da se izjasni o spomenicima na području Mostara, gdje Ljubo Bešlić pokušava izbjegavati dopise, i na taj način zaobilazi istinu da Grad Mostar ne posjeduje nikakve podatke o tome šta se tu gradilo.  Iako u Republici Srpskoj postoji vjerovanje da  Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite vodi evidenciju, ona ipak ne posjeduje nikakvu evidenciju o spomenicima u Repulici Srpskoj. Znači, niko nema podataka, a podaci su se sastavljali tek onog momenta kada smo mi vršili pritisak na tu zajednicu. To je veliki uspjeh, uspjeh jedne institucije.

Novi.ba: Uopćimo malo djelovanje UDIK-a. Neosporno je to da je teško breme nad vama, ali je ono itekako neophodno ovom društvu. Je li to društvo spremno da se suoči sa onim na čemu insistirate, a to je suočavanje sa prošlošću? Možda ste zapazili određene pomake nakon svih godina djelovanja...

Kako ne možemo. Pa Bakir Izetbegović ne bi posjetio Kazane, da nije bilo nas. Mi smo predhodne dvije godine javno govorili da on mora doći. Sad je došao, to je lijepa gesta. Prvi smo obilježili Vukovar u Bosni i Hercegovini, pa danas širom Hercegovine se obilježava godišnjica Vukovara... To su pomaci. To je napredak. To stvara novu klimu, koja nikada prije nije postajala u Bosni i Hercegovini. 

Novi.ba: Poznato je da ste proteklih godina imali problema zbog vaših aktivnosti. Jeste li počeli na njih da se navikavate, ili su problemi počeli da se navikavaju na vas?

Kada živite u zemljama kao što su naše, onda je normalno da imate probleme , jer se ne slažete sa zajednicom koja permanentno njeguje nasilje. To je nešto normalno s čime se svi moramo pomiriti koji se bavimo ovim pitanjem. Kada ulazite da se bavite suočavanjem s prošlošću onda morate znati da ste manjina. Međutim, manjina je uvijek mijenjala većinu.  

Novi.ba: Kakvi su sljedeći planovi glede djelovanja UDIK-a?

To je teško reći, ali se može reći da je UDIK kroz svojih 90 aktivnosti od 2013. godine do 2016. godine napravio ogromne pomake. Mi se nismo skrivali, nego smo preuzimali odgovornost za sve ono što smo radili i govorili. To je veliki napredak, to je pisanje nove historije, a to je uzdizanje iz stepena žrtve. Pored toga, Centralna evidencija spomenika koja će izaći do kraja godine će biti evidencija historije koju je politička klima stvorila u Bosni i Hercegovini. To je ogroman broj, ali ćemo o tom broju govoriti tek krajem godine.

(Novi.ba)

NAJGLEDANIJI VIDEO DANAS NA PORTALU: