Jesu li novi magistri ikada magistrirali?

Od kako je u petak objavljeno da je odlukom Senata Univerziteta u Sarajevu svima onima koji su po predbolonjskom sistemu visokog obrazovanja stekli zvanje „diplomiranih“ (VII.1 stepen) izjednačeno to zvanje sa II stepenom mastera bolonjskog sistema, nastala je prava pometnja u javnom mijenju, a također i mnoge šale koje sada kruže društvenim mrežama u kojima se najbolje oslikao karakter (ne)razumijevanja donesene odluke - „Položio za motor po starom, priznali mu da može kamion vozit“, „Ono kad završiš mekteb po starom, pa si sad efendija“, „Probudio se kao magistar“ i sl.

U opširnom opusu šegaćenja na ovu temu i u izvještavanjima medija prenesena je poruku da je diplomiranim dato zvanje „magistar“ (koje je postojalo po ranijim propisima), što pokazuje nerazumjevanje razlike između zvanja „magistar“ (koje je postojalo po ranijim propisima) i zvanja „diplomirani - master - magistar struke“, uvedenog Okvirnim Zakonom o visokom obrazovanju BiH koji je stupio na snagu u avgustu 2007. godine, te time ukupnog sistema ekvivalencije između zvanja pred i bolonjskog sistema.

Šta je magistar, a šta magistar

Kako bi se dodatno uredila oblast, Vijeće ministara BiH je još u martu 2011. godine donijelo odluku o usvajanju osnova kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini kojim se uredila ova oblast i u kojem je napravljena jasna distinkcija između ovih „magistara“.

Zvanje koje se dobiva završetkom drugog ciklusa bolonjskog sistema regulisano je ne samo ovom odlukom Vijeća ministara, već i Okvirnim Zakonom, kantonalnim Zakonima o visokom obrazovanju i Pravilnikom o korištenju i dodjeli akademskih titula (kantonalni nivo) iz 2008. godine. U njima je dobiveno zvanje definisano kao ekvivalent „diplomiranim“ iz prošlog sistema, jer se pored zvanja Mastera - Magistar struke, dodjeluje i zvanje „diplomirani“, odnosno „diplomirani inžinjer“ za tehničke nauke.

U odnosu na to, Magistar nauka/umjetnosti (stari sistem – VII.2 stepen) u novom je sistemu potpuno izbrisan i izjednačen kao jedna od stepenica u dobivanju zvanja doktora nauka (treći ciklus bolonje).

Ovi magistri u Kantonu Sarajevo prema Zakonu o visokom obrazovanju KS-a imaju pravo nastaviti studij trećeg ciklusa studija po bolonjskom studiju na visokoškolskoj ustanovi u Kantonu, a pri tom im se priznaje 60 ECTS studijskih bodova – kredita (jedna cijela godina studija od predviđenih tri).

Njihov status odnosno prava  i obaveze u nastavku  studija  utvrđuje visokoškolska ustanova posebnim aktom, tj. da li će morati polagati određenu razliku predmeta i koju godinu studija pri tom upisuju i time se određuje ekvivalencija koja važi za nastavak studiranja.

Takav akt već postoji na Univerzitetu u Sarajevu – u obliku odluke Senata iz 2012. godine kada je na čelu UNSA-e bio Faruk Čaklovica– i važi i za „diplomirane“ i za „magistre“ po prošlom sistemu.

Ko donosi odluku i zašto?

Ako se ipak pogleda sadržaj saopštenja kojeg je izdala Press služba Vlade KS 3.6.2016. godine, onda se iz njega isčitava da je Senat Univerziteta u Sarajevu donio odluku da su „diplomirani“ izjednačeni sa, kako je već rečeno na početku, II stepenom bolonjskog sistema, i prema tome ne radi se o dodjeli „nezasluženih“ zvanja, ali se postavlja pitanje zašto bi se donijela takva odluka, kada je ona već u praksi regulisana?

„Na inicijativu ministra za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo Elvira Kazazovića Senat Univerziteta u Sarajevu usvojen je Zaključak da studenti koji su završili stručni akademski studij koji je trajao četiri ili pet godina, ovisno o fakultetu, a koji su pohađali prije bolonjskog procesa imaju diplome koje će od sada biti ekvivalent master studijama Drugog ciklusa studija po bolonjskom procesu, saopćeno je iz resornog ministarstva.“

Iz Službe za odnose sa javnošću Univerziteta u Sarajevu opovrgnuli su da je donijeta takva odluka i ukazali na odluku Senata od 4.5.2016. godine, dok je rektor još bio Muhamed Avdispahić, da se odbija takav zaključak, jer je stav Univerziteta da se takvo pitanje treba urediti na državnom nivou, a ne pojedinačno na kantonalnim nivoima.

Zašto onda Vlada KS obmanjuje javnost i zašto to odlukom koja u praksi već važi, ostaje misterija, a posebno među uposlenicima UNSA-e.

„Reformom visokog obrazovanja u BiH, započetog više od deset godina i dosad nikad dovršenog, stvoreno je hiljadu problema, a nisu rješena ona stara zbog kojih je tražena. Bachelori na državnim konkursima izjednačeni su sa diplomiranim, ovi opet pri upisu fakulteta izjednačeni sa masterima, a tržište rada prepoznaje mastere kao diplomirane, sve haos. Pojedinačne, nekoordinisane reforme, rupe u reformama, stalne borbe politike na fakultetima, između fakulteta i univerziteta oko integracije i moći, sve je to rezultovalo haosom. Senat je u maju donio odluku da odbije prijedlog Vlade, jer je potrebna cjelovita i smislena reforma, a ne ovo što se dosad radi. Šta je Vlada htjela postići ovim ostaje nam nejasno.“ rekao nam je izvor blizak Senatu Univerziteta u Sarajevu, koji je htio ostati anoniman.

Niko ne zna zašto, i niko ne zna šta se dešava sa visokim obrazovanjem u BiH.