Da li će Privredna banka Sarajevo propasti i ostaviti stediše na cjedilu?

Na pomolu je spajanje dvaju banaka u domaćem vlasništvu, Privredne banke Sarajevo (PBS) i BOR banke.

PBS će se pripojiti BOR banci prenosom cijele svoje imovine i obaveza, bez provođenja postupka likvidacije, a BOR banka će preuzeti prava i obaveze PBS-a, te će se BOR banka preimenovati u „Privredna banka Sarajevo“ i zadržati svoje trenutno sjedište u ulici Obale Kulina bana u Sarajevu, objavile su obje banke na svojim veb stranicama.

Zvanične odluke o ovom spajanju donijeće se na svojim skupštinama dioničara, koje su banke zakazale za 8. juni, a Agencija za bankarstvo FBiH dala je zeleno svjetlo za provođenje ove aktivnosti, potvrdili su nam u ovoj agenciji. BOR banka posjeduje vlasnički udio u PBS-u, a vlasničke udjele u obje banke imaju i firme Fabrika duhana Sarajevo i UNIS Fagas d.o.o.

Katastrofa zvana Privredna banka

Podsjetimo, PBS je banka u domaćem vlasništvu, osnovana još 1962. godine i jedna je od najstarijih banaka u BiH. Kod nje su građani deponovali skoro 132 miliona KM.

U BOR banci, također domaćeg vlasništva, osnovane 1995. godine kao Banka za obnovu i razvoj, depozitovan je sličan iznos od oko 132 miliona KM. Zbir depozita te dvije banke ukupno čini samo oko 2,02% svih depozita građana u FBiH (oko 7,2 milijarde KM), ali se bez obzira radi o štednjama hiljadama malih štediša, građana Bosne i Hercegovine.

Ono što otkriva ovo spajanje jesu katastrofalni poslovni rezultati PBS-a  tokom zadnjih godina, a frapantan je podatak je da je svoje poslovanje u 2015. godine zaključila sa gubitkom od 4,6 miliona KM, dok je 2013. godine zabilježila gubitak od čak 19,1 milion KM. Prinudna uprava nakon privatizacije 2008. godine, postavljena od strane Agencije za bankarstvo FBiH, i reorganizacija banke od 2010. godine, od kada je smanjen broj radnika za 35, nije pomoglo saniranju poslovnih rezultata ove banke.

Prema raspoloživim podacima iza Privredne banke Sarajevo i BOR banke ne stoje neki strateški jaki investitori, nego više vlasnika bez dominantnog učešća, među kojima je i dosta onih koji su na listi diončara iz čisto špekulativnih razloga. Najveći pojedinačni dioničar BOR banke ima vlasništvo u iznosu od 13%, a PBS-a 15,2%.

Lista najvećih dioničara Privredne banke Sarajevo

Lista najvećih dioničara BOR banke Sarajevo

Ogroman depozit građana u Privrednoj banci već godinama stoji neosiguran, što je moglo imati katastrofalne posljedice na deponente ove banke, jer se u slučaju sličnog scenarija propasti ove banke poput onih u RS-u, moglo na udaru naći hiljade štediša, većinom Bošnjaka, obzirom da je PBS svoje poslovanje većinom usmjerila na područja sa bošnjačkom većinom što je i vidljivo rasporedom svojih filijala u BiH.

Osnovni cilj osiguranja depozita je zaštita deponenata – fizičkih i pravnih lica, te vraćanje povjerenja građana u bankarski sistem. Agencija za osiguranje depozita BiH je ta institucija koja bi u slučaju likvidacije neke od banaka članica isplaćivala osigurane depozite deponenata u iznosu do 50 hiljada KM po računu svakog deponenta.

Prema našem dobrom informisanom izvoru bliskom bankarskom sektoru, to je moglo biti okidač za raspirivanje međunacionalne mržnje, obzirom da je država stala iza štediša u toku propasti banaka u RS-u, a kod propasti PBS-a se to ne bi desilo, jer nisu članica Agencije za osiguranje depozita BiH. To bi iskoristile nacionalne stranke u svojim kampanjama pred izbore.

U ovom trenutku preuzimanje PBS-a od strane BOR banke dolazi kao spas za štediše Privredne banke, obzirom da je BOR banka članica Agencije za osiguranje depozita BiH.

Upravo radi loših poslovnih rezultata PBS se još od 2010. godine, kada su dobili dozvolu za rad od Agencije za bankarstvo FBiH, nalazi u  "proceduri pripreme za članstvo" u programu osiguranja depozita kao potencijalna banka članica. Ne ispunjavanjem kriterija koje je propisala Agencija za osiguranje depozita BiH, a odnose se na vlasništvo, kapital banke, likvidnost, kvalitet aktive, upravljanje bankom, profitabilnost, tržišni rizik, računovodstvene standarde i rezerve u odnosu na potencijalne gubitke, uprava ove banke je mogla dovesti do velike štete građanima BiH.

Suprostavljanje velikim bankama na tržištu

Ove banke nasuprot sebe imaju banke članice moćnih finansijskih grupacija, od kojih se neke među najvećim u Evropi, a koje znanjima, praksama i snagom koju im daju banke-majke mnogo lakše dolaze do klijenata. Naravno, tržište nije rezervisano samo za velike, na njemu mogu uspješno poslovati i manji finansijski subjekti, ali se oni moraju prestrojiti i pronaći svoju tržišnu nišu.

U borbi za klijente i veći tržišni udio, banke su u godinama koje su prethodile krizi ulazile u  akvizicije i integracijske procese kroz pripajanja/spajanja. Međutim, u zadnjih šest godina, dakle u periodu djelovanja ekonomske i finansijske krize, nije bilo spajanja/pripajanja banaka. Ocjena finansijskih stručnjaka je da će po završetku integracijskih procesa u sistemu ostati do 15 jakih banaka. Naime, šest do sedam velikih banaka u stranom vlasništvu kontroliraće 90% tržišta, kojim već sada suvereno vladaju, dok će se manje banke profilirati kao banke lokalnog i/ili regionalnog karaktera, a ovo spajanje se poklapa sa tim trendovima.

Čini se kako ono što se događa među manjim domaćim bankama upućuje na potrebu stvaranja jedne veće banke sa većinskim domaćim kapitalom, a koja bi mogla biti konkurentna u borbi sa trenutno dominantim bankama na tržištu.