Kako spriječiti prosjačenje i džeparenje na ulicama Mostara?

Početkom turističke sezone u Hercegovini oduvijek su aktivni prosjaci na ulicama Mostara. Iznimka nije ni prestojeća sezona od koje turistički radnici Mostara i Hercegovine očekuju mnogo. Jedan od ključnih problema sa kojima se oni, ali i aktualna vlast susreću upravo je prosjačenje. U posljednje vrijeme na ovaj problem žalili su se i sami građani. Prosjačenje na ulicama Mostara prisutno je već godinama, a njime se u posljednje vrijeme osim policije bavio i Centar za socijalni rad. Starijim osobama pripadnici MUP-a pišu prekršajne prijave, dok se mlađi prosjaci odvode u Centar za socijalni rad, gdje ih je pak teško zadržati usljed nedostatka adekvatnih prostorija. Policija je i ovog puta pojačala aktivnosti na dijelu od franjevačke crkve do Fejićeve ulice koja je posebno privlačna prosjacima i džeparošima upravo zbog turista koji prolaze ovim lokacijama. MUP-a HNK, u prošloj godini je prema riječima portparola Ljudevita Marića napisao 88 prekršajnih naloga za prosjačenje i navođenje na prosjačenje. Od početka ove godine izdato je oko 40 naloga. Najviše prosjaka ima u Fejićevoj i u blizini Franjevačke crkve. Marić nas je upoznao da je i ove godine započela akcija borbe protiv prosjačenja. Policajci će i ovog puta na ulicama Mostara patrolirati na biciklima. “Pokušavamo na sve načine suzbiti prosjačenje, ali se suoačavamo s nizom poteškoća iz razloga što smo ovlašteni privesti tek punoljetne prosjake. Mlađe odvodimo u Centre koji nemaju dovoljno prostora da ih zbrinu“, rekao je Marić, dodajući da ga iskustvo uči da veliki broj prosjaka na ulicama Mostara u toku sezone s ciljem prosjačenja dolazi iz drugih sredina. Marić je naveo i da to predstavlja problem jer niti jedan od njih nema lične dokumente, niti adrese prebivališta usljed čega ih je nemoguće krivično goniti. Prema neslužbenim saznanjima uposlenika Centra za socijalni rad, kombiji i mini busevi tokom vikenda dovoze djecu na lokalitete Starog grada i na pijace u naselju Vrapčići, gdje je veća frekvencija građana, odnosno turista. Tu se potom uz prosjačenje pojavljuje i niz drugih problema, poput džeparenja. Prosjaci uglavnom dolaze iz siromašnijih i manjih mjesta, gdje im je tržište malo i manje je onih koji daju milstinju, jer ni sami građani nemaju dovoljno sredstava za život. Za osobe zatečene prilikom prosjačenja prema zakonima Bosne i Hercegovine predviđene su kazne u iznosu od 300 do 900 KM, dok osobe koje navode na prosjačenje mogu biti kažnjene sa 400 do 1200 maraka. Za maloljetne osobe predviđen je jednodnevni tretman u saradnji sa Centrom za socijalni rad. Popularno je i džeparenje Turisti koji posjećuju Mostar na stalnoj su meti džeparoša koji ih napadaju i potkradaju u sve većoj mjeri, što je potvrdilo više turističkih radnika u starom dijelu grada. Neke od napadača turisti ili uposlenici okolnih ugostiteljskih objekata pa i trgovaca uspijevali su uhvatiti, dok većina njih nakon napada uspije pobjeći. Turistički vodiči već poznaju nekolicinu osoba, većinom romske nacionalnosti koji se prerušeni u turiste, noseći šešire i ruksake priključe većim grupama s namjerom potkradanja. Turisti unaprijed bivaju upozoreni, ali se krađe i pored toga često događaju.