Mak za bolje raspoloženje i zdravlje

Narodni ljekari ga preporučuju za opuštanje mišića, protiv bolova, za iskašljavanje i grčeve u želucu. Upućeni tvrde da je i prava riznica antioksidanasa, koje organizam štite od upala i malignih oboljenja.

Mak je zastupljen u gotovo svim kuhinjama svijeta, ali mnogi i ne razmišljaju o njegovim ljekovitim svojstvima. Najstariji zapisi o njegovoj upotrebi potiču iz Mezopotamije, gdje je korišten u medicinske svrhe, ali i kao “biljka veselja”. Atletičari u antičkoj Grčkoj su prije takmičenja pili napitak od vina, maka i meda da bi bili snažniji.

Sjeme maka je izuzetno bogato nezasićenim masnim kiselinama, posebno oleinskom i linolnom (esencijalna omega 6 masna kiselina koju organizam ne stvara). Masna kiselina može usporiti razvoj multiple skleroze, zaštiti kardiovaskularni sustav, reguliše tlak i zgrušavanje krvi. Učinkovita je i u liječenju kožnih oboljenja.

Istraživanja naučnika otkrila su da sprječava nastanak karcinoma na nivou gena. Također, čuva i kardiovaskularni sistem od oštećenja.

Mak sadrži i omega 3 masne kiseline, koje podižu imunitet i čuvaju organizam od bolesti. U sitnom zrnu nalazi se mnoštvo minerala, naročito joda, mangana, magnezija, cinka, kalija i bakra. Magnezij sudjeluje u stvaranju snažnog antioksidansa superoksid dismutaze. Bakar reguliše stvaranje crvenih krvnih zrnaca, cink usklađuje enzime zaslužne za stvaranje i pokretljivost sperme. Kalij je vrlo bitan za kontrolu srčanog rada i prevenciju kardiovaskularnih oboljenja.

Mak sadrži i vitamine grupe B. Minerali i vitamini ublažavaju razdražljivost i stres, a potiču dobro raspoloženje.

Od sjemena maka proizvodi se ulje, koje je dobra zamjena za maslinovo. Mak koji se prodaje u prehrambenim objektima ne sadrži alkaloide (stvaraju ovisnost), jer je sjeme osušeno, pa slabo djeluje na nervni sistem.

izvor: nezavisne novine