EU odlučila: Srbija može da sudi za ratne zločine počinjene u drugim državama
U povjerljivom spisu Evropske komisije otkriva se njihov stav po pitanju prigovora Republike Hrvatske na zakon po kojem Srbija može suditi za ratne zločine počinjene na teritorijama svih država nastalih raspadom Jugoslavije.
Republika Hrvatska je Srbiji postavila tri uvjeta za otvaranje poglavlja 23 u pogledu pristupnog procesa Srbije u EU, sa namjerom da blokira čitav proces dok se ne udovolji njihovim zahtjevima. Međutim, Evropska komisija, prema ovom dokumentu do kojeg je došao Jutarnji list, odbacuje argumentaciju Hrvatske.
"Ovaj zakon ne vrši povredu suverenosti ijedne pomenute države. Ne postoji intervencija u unutrašnje poslove susjednih država." Stoji u zaključku Evropske komisije.
Dalje se navodi: "Ukoliko bi se Član 3. srpskog zakona izbrisao (referenca na teritoriju SFRJ), srpsko sudstvo bi još uvijek bilo nadležno da podigne optužnice i sudi za zločine pod univerzalnom jurisdikcijom. Ovo se i ne dovodi u pitanje od strane hrvatskih vlasti koje priznaju da zakon ne dovodi u pitanje univerzalnu jurisdikciju. Međusobnom suradnjom ove dvije države trebaju se riješiti problemi u svakom slučaju zasebno gdje nastaje konflikt nadležnosti."
Bivši ministar pravosuđa Hrvatske Orsta Miljanić nezadovoljan je načinom pristupa Vlade Hrvatske ovom problemu i naglašava da je "psihološki i politički" nedopustivo postojanje "mini-Haga" pod srpskom jurisdikcijom.
Zakon prema kojem se srpsko tužilaštvo proglašava nadležnim za procesuiranje ratnih zločina na području cijele bivše Jugoslavije samo je jedan od uvjeta koje je Hrvatska postavila Srbiji, dok se druga dva odnose na potpunu saradnju sa Sudom u Hagu i zagarantirano mjesto za predstavnika hrvatske manjine u parlamentu. Ona nisu dotaknuta u ovom stavu Evropske komisije i ostaju idalje otvorena.
U Briselu zadovoljni napretkom reformi Srbije
U isto vrijeme sa objavom stava Evropske komisije, u Briselu je održan sastanak Odbora za stabilizaciju i pridruživanje u kojem je iskazana podrška u napretku procesa pridruživanja Srbije Evropskoj uniji i na kojem se hvali napredak srpske privrede zbog izvršenih reformi, te ponašanje srpske vlasti tokom migrantske krize, prenosi Tanjug.