ZAOSTALA RAZVOJNA POLITIKA ELEKTROPRIVREDE BIH

Postojeća postrojenja će nastaviti trovati građane i pogubno utjecati na klimu i okoliš

Objavljeno:12.04.2016 - 18:04
A A A Times Arial

Negdje u isto vrijeme kada evropska industrija uglja nastavlja svoje gašenje, sa četvrtinom zemalja Evropske Unije koje su već zatvorile svoja vrata za ovaj izvor energije, i Belgijom koja je postala zadnja zemlja koja je zatvorila svoju zadnju preostalu termoelektranu na ugalj „Langerno“, višegodišnja priprema za izgradnju bloka 7 u Termoelektrani Tuzla bliži se „ponovo“ kraju.

Nakon analize koja je trajala godinu dana, izgradnja bloka sedam u Termoelektrani Tuzla dobila je podršku Savjeta ministara BiH, te s tim u vezi ovlastila predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH da premijeru NR Kine uputi pismo podrške. Time se ponovo aktualizira pitanje vođenja energetske politike u BiH i trendova razvoja u ovoj oblasti koje zadaju uprave elektroprivreda Bosne i Hercegovine.

Na drugom kraju Evrope, 30. marta, Belgija se pridružila skupini zemalja koje su zatvorile svoja postrojenja za proizvodnju struje na ugalj, Kipru, Luksemburgu, Malti i Baltičkim zemljama. Zatvaranje posljednje belgijske termoelektrane na ugalj dolazi kratko nakon zatvaranja najveće britanske termoelektrane u Škotskoj, „Longaneta“, i kraja škotske ere uglja.

Sa planovima Velike Britanije i Austrije da postepeno prestanu sa upotrebom uglja do 2025. godine, a do 2020. godine i Portugal, završavaju se „zlatni dani“ industrije uglja, navodi se u saopštenju Evropske klimatske mreže. „Prestankom korištenja uglja, Belgija čini prvi korak neizbježne tranzicije od fosilnih goriva.“

Međutim, nije svako u Evropi tako voljan da se odrekne uglja. Pored jedne Poljske koja planira da proširi korištenje uglja i da implementira nove mjere koje bi gurale proizvodnju energije zemlje ka miksu uglja i biomase, a nasuprot savjetima stručnjaka da se investira u proširenje sistema vjetroelektrana, tu su i planovi vodstva Elektroprivrede Bosne i Hercegovine.

Štete veće od koristi

Strateški i prioritetni cilj EPBiH je izgradnja bloka 7 u TE Tuzla i bloka 8 u TE Kakanj. Riječ je o zamjenskim objektima za postojeće blokove koji moraju biti zaustavljeni zbog isteka životnog vijeka i ograničenja koje nameće EU regulativa za rad termoelektrana nakon 2017. godine.

EPBiH je u 2015. godini proizvela 6910GWh električne struje, od toga broja na proizvodnju termoelektrana otpada 5413GWh (78%), a planovi EPBiH su da novi blokovi termoelektrana budu u stanju godišnje proizvesti 4511GWh (83% trenutne proizvodnje termoelektrana EPBiH).

Iako je EPBiH, po svom vlastitom iskazu, opredjeljena za gradnju novih hidroenergetskih i vjetroenergetskih kapaciteta kao ekološki prihvatljivih objekata i prihvaća koncept održivog razvoja, kojeg je Evropska unija usvojila još 1990. godine, a njene zemlje članice preuzele kao obavezu za uspostavljanja ravnoteže između korištenja i zaštite prirodnih resursa i okoliša u cjelini, ukupna godišnja proizvodnja novih planiranih elektrana koje koriste obnovljive izvore, uključujući i vjetroelektranu „Podveležje“ i niz većih i manjih vjetroelektrana, će biti samo 829GWh. To je 18% od planiranih kapaciteta novih blokova koji će koristiti ugalj.

„U BiH smo svjedoci zastarjelih pogleda na razvoj energetskih politika. Termoelektrane se i dalje smatraju kao neizbježna bazna energija uprkos činjenici da su prljave i skupe. Spaljivanje uglja za potrebe energetskog sektora je jedan od vodećih uzroka klimatskih promjena, a iste te termoelektrane uzrokuju ogromne posljedice po zdravlje stanovnika. U nedavno objavljenoj studiji, organizacija HEAL je procijenila da termoelektrane sa Balkana prouzrokuju oko 8,5 milijardi eura štete godišnje kroz narušavanje zdravlja ljudi. Ova šteta nastaje zbog troškova liječenja, izostanka sa posla i sl. a cijena samog zdravlja kao takvog je naravno neprocjenjiva.“ za Novi.ba, izjavio je koordinator Programa energija i klimatske promjene - Centar za životnu sredinu Igor Kalaba.

Organizacija HEAL iz Brisela (Udruženje za okolinu i zdravlje) je u studiji, koja je predstavljena i ministru Mirku Šaroviću, pokazala da postojeće termoelektrane na ugalj u BiH stvaraju zdravstvene troškove u ukupnoj vrijednosti od između 390 miliona i 1,13 milijardi eura, dok se smatra da su 2.564 slučaja prererane smrti godišnje posljedica zagađenosti zraka iz postrojenja na ugalj u BiH.

Izborna je godina, blok 7 se opet spominje

Napomenimo, projekat bloka sedam TE Tuzla, zbog strogih ekoloških standarda, odbila je kreditirati Europska unija i njene institucije. Zbog toga se EPBiH okrenula kineskom finansijeru, koji će sa 785 miliona eura (10% BDP-a FBiH) kreditirati izgradnju bloka sedam. Projekat će biti finansiran sredstvima Exim banke, kineske izvozne banke, sa dva posto kamate i 20 godina za otplatu kredita.

Zbog političkih turbulencija i čestih promjena političkih partija koje su činile vlast, na projektu bloka 7 TE Tuzla je navodno izgubljeno deset godina u traženju pravog strateškog partnera. Prvobitno planirano otvaranje i puštanje u pogon 2016. godine sada se procjenjuje na 2021. godinu.

Za gradnju Bloka 7 TE Tuzla bila je zainteresirana i japanska kompanija Mitsubishi Hitachy Power Systems Ltd Japan, ali umjesto ponude, Japanci su dostavili samo izjavu u kojoj navode da zbog političke situacije u BiH, nisu u poziciji osigurati svoje sudjelovanje u financiranju i da nisu u mogućnosti dostaviti konačnu ponudu.

Edin Delić, profesor Rudarsko-geološkog fakulteta u Tuzli, za Novi.ba izražava sumnju da je davanje podrške Savjeta ministara BiH gradnji bloka 7 samo još jedan dnevnopolitčki spin u nizu, ali smatra zamjenu postojećih kapacitet opravdanim: „Pitanje generacijskih energetskih projekata, i energetske politike u BiH uopšteno, su predmeti dnevnopolitičkih potkusurivanja, a ona to ne bi smjela biti. Pitanje gradnje bloka 7 u Tuzli je logičan potez zbog zamjene već dotrajalih blokova, čiji je vijek trajanja pri kraj i zbog potrebe podmirivanja potreba BiH, ali i zbog odličnog uglja iz Rudnika Kreke koji po svom sastavu zadovoljava ekološke kriterije. Međutim, planiranje i gradnja moraju biti bazirani na stručnim analizama, na mišljenjima inžinjera, da ne bi sutra ili za mjesec dana imali situaciju gdje ćemo ponovo početi pričati o TE Banovići, pa onda za mjesec ponovo o bloku 7 i tako u nedogled.“

U svemu ovome se ne može zaboraviti činjenica da je izborna godina u toku i da sudbina (i glasovi) više od deset hiljada zaposlenih u proizvodnji uglja i lignita u FBiH (FZZZ, I 2016) zavise od daljnjih investicija u rad termoelektrana na ugalj.

Alternativa

Stručnjaci tvrde da ako vlasti u BiH uskoro ne počnu intenzivnije ulagati u uštedu energije i u obnovljive i održive izvore energije, da će postojeća postrojenja nastaviti trovati građane i pogubno utjecati na klimu i okoliš. Akcenat se mora staviti na štednju energije. Štednjom energije štiti se i okoliš i otvaraju se nova radna mjesta jer se radi na adaptaciji postojećih energetskih postrojenja i izgradnji novih. Međutim, energetski sektor u BiH nema stimulansa za štednju, jer se planira samo veća proizvodnja gigavatsati struje planirajući gradnju novih termoelektrana da bi izvozili struju, dok se ugrožava životna sredina i zdravlje svojih stanovnika.

„U BiH moramo što prije da promijenimo paradigme energetskog sistema. Energetska efikasnost treba da bude prvi korak u tome, budući da mi rasipamo ogromne količine energije. Isto tako, mali potrošači, kućanstva će prvi osjetiti finansijske benefite energetske efikasnosti. Takođe, moramo što prije, ali ponovo oprezno i strateški da ulažemo u obnovljive izvore energije, te kvalitetnije mreže za prenos energije. Kina ne pravi samo termoelektrane, već i vjetro i solarne elektrane. Moramo shvatiti da su ulaganja u energetske sisteme jako dugoročna, a pogrešni izbori se jako skupo plaćaju. Ako želimo budućnost u kojoj možemo udisati naš vazduh bez bojazni po zdravlje, onda se moramo opredijeliti za obnovljive i održive izvore energije, a prljave, skupe i nefleksibilne termoelektrane na ugalj nemaju mjesto u takvoj budućnosti.“ poručio je Kalaba.

Uz približno istu količinu novca kojeg vlada trenutno ulaže u ovu oblast, može se, ako se uzme u obzir energetska efikasnost, sa obnovljivim izvorima energije i pametnijom prenosnom mrežom postići ista proizvodnja uz čistiji okoliš, bolje zdravlje i više radnih mjesta. To je ono što se već dešava u Evropi, a kao rezultat imamo da trend korištenja uglja za proizvodnju električne energije polako izumire. Do tada, bespotrebni troškovi, uništeno zdravlje, i političke igrarije za Bosance.

Dobra je vijest samo da postoji taj drugačiji put, a i da trenutna priča oko gradnje bloka 7 može propasti već sutra radi političkih igrarija i kalkulacija oko izbora.

NAJGLEDANIJI VIDEO DANAS NA PORTALU: