Podignuta optužnica za kriminal u Diti

U junu 2002. godine fabriku deterdženata Dita u slobodnoj pogodbi kupili su radnici. "Menadžment i uposleni radnici, njih preko 90% su u fabrici od njenog puštanja u rad. Prema tome, radi se o veoma ozbiljnim i kvalifikovanim kupcima", izjavio je nakon potpisivanja ugovora o kupovini tadašnji direktor fabrike Dita Abdulah Šahmanović.

"Možemo biti sigurni da će na ovom prostoru postojati fabrika deterdženata i da će u novoj vlasničkoj transformaciji biti okosnica ovog kantona", poručivao je Refik Ahmedinović, tadašnji ministar industrije TK-a.

Tada je počeo uspon Abdulaha Šahmanovića. Potpomognut tadašnjim predsjednikom Nadzornog odbora Dite Nusretom Softićem, koji je pravosnažno osuđen u aferi "Tuzlanska banka", Šahmanović na sumnjiv način preuzima dionice od većeg broja radnika.

"Nismo imali plata, pa je onda rekao da se moraju dionice prodati. Ljudi koji su imali dionice htjeli su zaposliti svoju djecu. Dali su mu dionice, a djeca su došla da rade. Bilo je puno načina na koje je on kupovao dionice, i za jako male pare. Ako neko nema hljeba, onda izlaz vidi u prodaji svojih dionica za 2-3% njihove vrijednosti. Vršio je pritisak na radnike", prisjeća se Ditina radnica Emina Busuladžić.

"Dionice su kupljene po osnovu ugovora o ortakluku i na osnovu u plate. Privatizacija Dite je bila u gotovinskom iznosu. Vrlo mali procenat je bio za certifikate", tvrdi Šahmanović.

Na taj način on je postao predstavnik ortačke grupe koja je 2005. godine 51% kapitala Dite prodala trgovačkom preduzeću Lora i tada počinje sistemsko uništavanje ove fabrike. U to vrijeme Dita je već imala gubitak od četiri miliona maraka. Zbog zloupotrebe položaja Tužilaštvo Tuzlanskog kantona protiv Šahmanovića podiglo je optužnicu. Na teret mu se stavlja da je u periodu maja i juna 2005. godine donosio različite odluke kojima su se kršile odredbe pravilnika o načinima i uvjetima formiranja cijena veletrgovcima, u ovom slučaju generalnom distributeru Lori iz Sarajeva  - navodi Admir Arnautović, glasnogovornik Tužilaštva.

Šahmanović tvrdi da se radi o četiri odluke o davanju rabata, jer je Lora insistirala da bude generalni distributer. "Mi smo im rekli - kada dođete i kupite fabriku, vi onda formirajte i pravite ugovor o distribuciji. Sjećam se jedne odluke, ostale tri još nisam ni vidio, tako da se ne mogu izjasniti o njima", dodaje Šahmanović.

Radnici Šahmanovića smatraju jednim od najvećih krivaca za propast Dite. Tvrde da je odgovoran za isknjižavanje višemilionski vrijednog pogona u Loparama iz početnog bilansa Dite.

"Mnoge kriminalne radnje u fabrici kriju se u početnom bilansu. Da je tako, mi smo u sindikatu pokušali ukazati nadležnim organima, da se sve to pokuša zaustaviti. U sastavnom dijelu naše matične fabrike koja se nalazi u Tuzli bila je fabrika Lopare, poslovni prostor u Beogradu i niz drugih", kaže Kata Iveljić, predsjednica Sindikata hemije i nemetala FBiH.

"Pogon u Loparama, valjda po Zakonu o privatizaciji, pripao je Republici Srpskoj, iako je Dita sagradila taj objekt", kaže Šahmanović. 

Iako ga čeka optuženička klupa, Šahmanović kaže da ne osjeća ni moralnu, ni materijalnu, ni krivičnu odgovornost. Tvrdi, osjeća sažaljenje zbog onoga što se s Ditom dogodilo, jer je, napominje, u njoj proveo 32 godine.

Pored Šahmanovića na optuženičku klupu će i njegov pomoćnik za finansijska pitanja Sead Pašić, te Adnan Džidić, koji je od Šahmanovića preuzeo direktorsku fotelju. "I Adnanu Džidiću se na teret stavlja zloupotreba položaja ili ovlasti, vezano za donošenje različitih odluka kojima su se kršile odredbe pravilnika o načinima i uvjetima formiranja cijena, Lori kao generalnom distributeru, i na taj način je Lora pribavila imovinsku korist, a oštećena je Dita. Džidiću se na teret stavlja i krivično djelo zloupotreba položaja i ovlaštenja, vezano za kršenje odredbi ugovora o distribuciji sa Lorom, a u vezi s povratom robe, gdje je također došlo do pribavljanja imovinske koristi Lori i nanošenju štete Diti", navodi Arnautović.

No, optužnica još nema protiv četiri člana Nadzornog odbora: Harisa Abdurahmanovića, vlasnika Dite, Marjanka Divkovića, Suada Kurtagića i Slavena Grubešića. "Osumnjičeni su prijavljeni za nesavjesno poslovanje, a vezano za njihovu eventualnu odgovornost u gubicima u poslovanju Dite. U narednih mjesec dana će biti donesena odluka u vezi s ovim osobama", dodaje Arnautović. 

Saradnja Abdurahmanovića i Divkovića, tadašnjeg direktora Hypo Alpe Adria banke u Tuzli, posebno je interesantna policijskim istražiteljima, koji ispituju sumnjivo zaduživanje Dite u toj banci. "Ulaskom Lore 2005. godine u Ditu, u njenom je skladištu bilo robe u vrijednosti oko 2,5 miliona maraka. Nakon nekoliko mjeseci u Hypo banci dignut je kredit od šest miliona. Trinaest mjeseci nakon tog kredita dignut je još jedan u istoj banci i istom iznosu - šest miliona", kaže Dževad Mehmedović, predsjednik Sindikata radnika Dite.

Kreditno zaduživanje i stavljanje višemilionski vrijednih nekretnina pod hipoteku recept je po kojem je Abdurahmanović izvlačio novac iz ove fabrike, tvrde radnici. Dodaju, samo je na proizvodni pogon data hipoteka devet puta. 

Istražitelji Sektora kriminalističke policije MUP-a Tuzlanskog kantona su utvrdili da je ekskluzivni distributer Ditinih proizvoda - d.o.o. Lora samo na preprodaji sirovine Diti, koja je bila daleko iznad tržišne cijene, oštetila Ditu za oko 5,7 miliona maraka. Također, utvrđene su nezakonite novčane transakcije od oko tri miliona maraka, dok su prouzrokovane štete za povjerioce i dobavljače oko devet miliona i 222 hiljade maraka. Novac iz Dite je isisavan posredstvom marketinških agencija, među kojima je bila i marketinška agencija Fabrika, kojoj su isplaćene fakture od najmanje četiri miliona maraka. Za jedan TV-spot čak se plaćalo po 350.000 maraka.

"Svjesno su nam kvarili proizvode. Nismo više sarađivali s vodećim svjetskim kompanijama za proizvodnju sirovina. Prve godine kad su došli dali su 600.000 maraka gratisa, tako je uknjiženo. A mi smo tad bili na minimalnim platama", kaže Emina Busuladžić.

Brojne nepravilnosti u poslovanju Dite utvrdili su i revizori, koji su konstatirali da je akumulirani gubitak oko 30 miliona maraka, te da je za oko 15 miliona maraka veći gubitak od vrijednosti kapitala. Najodgovorniji za slom Dite je većinski vlasnik Haris Abdurahmanović i njegov prvi saradnik direktor Dite Adnan Džidić. "Bilo je povrata robe u velikim količinama i sve je stavljano na teret Dite, a ne Lore. To je fabriku guralo u još veći gubitak", navodi Mehmedović.

Samo 2011. iz Dite je ukradena velika količina mirisa za proizvodnju deterdženata, ali i ogromna količina željeza. Dok je fabrika nestajala, menadžment je o svemu tome šutio. U kriinal je bila umiješana kompletna uprava, tvrde radnici.

U Federalnom sindikatu hemije i nemetala traže procesuiranje svih odgovornih za propast i pljačku ove fabrike. Kažu, zatražili su odgovornost svih nadzornih odbora koji su egzistirali u Diti - od 1997. do danas, te uprava društva i Agencije za privatizaciju.

Za razliku od Dite, optužnice za kriminal u Fabrici namještaja Konjuh Živinice još nema. Istraga protiv bivšeg direktora Eldina Brčaninovića, bivšeg predsjednika Nadzornog odbora Muharema Hadžića i sekretara Mevlide Jagodić u završnoj je fazi. Osumnjičeni su za višemilionski kriminal u povezanoj firmi BH pelet.

Višemilionski vrijednih mašina u BH peletu više nema. Hale su prazne. Ostao je samo dug Konjuhu, koji, prema posljednjem izvještaju revizora, ima akumulirani gubitak od oko 33 miliona maraka. No, direktori i članovi Nadzornog odbora koji su upropastili Konjuh i danas su na slobodi, kao i bivši i sadašnji menadžeri Dite, koji se, eto, danas samo sažalijevaju nad sudbinom firme koju su odveli u propast.