Polimetabolički sindrom

Šta je Polimetabolički sindrom?

Prije više od 40 godina, J. Vague iz Marseillea je istakao da na nizak rizik od bolesti utiče ne samo količina nego i raspodjela masti. Deset godina kasnije, 1966., J.P. Camus prvi je upotrijebio naziv metabolički sindrom i upozorio da je u bolesnika sa šećernom bolešću, hiperlipidemijom i gihtom,  povećana ugroženost od krvožilnih bolesti.

Naime, 1968. H. Haller i M. Hanefeld proširili su pojam metaboličkog sindroma i u njega ubrojili pretilost, dislipoproteinemiju šećernu bolest tipa II, giht i povišen krvni tlak. Reaven je naglasio da pod dislipidemijom podrazumijeva povišenje razine triglicerida i sniženje razine HDL-holesterola i uporno smatra da inzulinska rezistencija nije poseban metabolički poremećaj. Riječ je o pojavi anginoznih bolova u prsnom predjelu i tegoba u bolesnika.

Uzork bolesti

Četiri su glavna uroka metaboličkog sindroma:
- pretilost gornjeg dijela tijela 
- poremećaj iskorištavanja glukoze u stanicama,
- povećana koncentracija triglicerida u krvi
- povišen krvni tlak.

LIJEČENJE

U liječenju pretilosti najvažnija je redukcijska dijeta. Postoji i sibutramin, koji smanjuje unos energije, izaziva sitost i izaziva smanjenje potrošnje hrane. Orlistat usporava proizvodnju lipaze, želučanog enzima koji razgrađuje masnoće. Ne povećava serotonin, ali pomaže pri djelovanju.