Srčano zatajenje
Šta je SRČANO ZATAJENJE?
Srčano zatajenje je poremećaj kod kojeg srce gubi sposobnost učinkovitog pumpanja krvi, čime ne uspijeva zadovoljiti potrebe tijela.
Koji su UZROCI?
Zbog smanjenog rada srca kao pumpe, dolazi do zastoja krvi u nekim dijelovima tijela poput jetre, probavnog trakta i ekstremiteta, ili u plućima. Uzroci zastajenja srca su visok krvni pritisak, bolest srčanih zalistaka, bolesti srca, kardiomiopatija, tumor srca i druge bolesti. Precipitirajući faktori uključuju infekcije s visokom temperaturom ili komplicirane infekcije, korištenje negativnih inotropnih lijekova (kao što su beta- blokatori i blokatori kalcijevih kanala), anemiju, nepravilan rad srca (aritmije), hipertiroidizam i bolest bubrega. Drugi faktori rizika uključuju pušenje, debljinu, pretjerano konzumiranje alkohola i prehranu s mnogo masnoća i soli. Učestalost srčanog zatajenja u populaciji je oko 5 posto. Bolest se češće susreće u starijoj životnoj dobi.
Koji su SIMPTOMI?
• osjećaj lupanja srca (palpitacije)
• puls može biti nepravilan ili nagli dobitak na težini (nenamjeran)
• oticanje stopala i gležnjeva
• oticanje trbuha
• izražene vratne vene
• gubitak apetita, probavne smetnje, mučnina i povraćanje
• nedostatak daha, posebno kod aktivnosti, poteškoće kod spavanja, nedostatak daha do kojeg dolazi nakon kraćeg ležanja
• umor, slabost, nesvjestica
• smanjena budnost ili koncentracija
• kašalj
• promjena boje kože, plavkasta (cijanoza) ili žuta (žutica)
• smanjeno izlučivanje mokraće (oligurija)
• potreba za mokrenjem po noći (nokturija)
• dojenčad se može znojiti tijekom hranjenja (ili drugog napora)
LIJEČENJE
Liječenje uključuje smanjen rad srca, sprječavanje zadržavanja soli i vode, te poboljšanje rada srca. Ako su simptomi jaki ili nestabilni poput poteškoće kod disanja prilikom minimalnih aktivnosti, ona ovo stanje zahtijeva bolničko liječenje. Treba liječiti poremećaje koji ga uzrokuju te ujedno i precipitirajuće faktore. To može zahtijevati uzimanje lijekova, operativno liječenje i druge načine liječenja. U uznapredovalim slučajevima, može se preporučiti ležanje ili smanjena fizička aktivnost kako bi radno opterećenje srca bilo što manje. Ako je otečenost jaka ili postoje znakovi kongestije u sistemskoj (tjelesnoj) ili pulmonarnoj (plućnoj) cirkulaciji, potrebno je utjecati na nakupljanje soli i vode. Stoga se preporučuje prehrana s malo soli, ograničen unos tekućine, a od lijekova diuretici.